Kwiz učenje
0/23
Što je dodatno pogoršalo nezadovoljstvo revolucionara diljem Europe?
Tijekom revolucionarnih godina, dolazilo je do slabog uroda, a to je povećavalo glad i siromaštvo. Ionako pobunjeno stanovništvo, dodatno je pokazalo nezadovoljstvo i tako pogoršalo revolucionarna zbivanja 1848. godine.
Koji je glavni grad Habsburške Monarhije zahvatila revolucija 1848. godine?
Zašto se nemiri u Europi tijekom 1848. nazivaju “proljeće naroda”?
A
Narod koji je predvodio revoluciju kao da se probudio
B
Nemiri su se događali u proljeće
C
Nemiri su obuhvatili puno država i naroda
Proljeće naroda naziv je za zajednička revolucionarna zbivanja 1848. godine. Nazivaju se "proljeće naroda" zbog širine područja koje su nemiri obuhvatili, ali i prema naglom buđenju nemira prema vlasti.
Kako se nazivaju nasilni postupci države prema njenim stanovnicima?
Represija ili nasilno postupanje i uporaba sile prema nekome, a najčešće prema stanovnicima jedne države karakteriziralo je vrijeme habsburškog kancelara Metternicha. On je
Gdje se okupio Svenjemački parlament?
Svenjemački parlament bio je skup svih predstavnika njemačkih zemalja, koji su se okupili u Frankfurtu, a kako bi raspravljali o mogućem ujedinjenju njemačkih zemalja u jedinstvenu državu.
Kakav je bio u početku stav habsburškog dvora prema revoluciji?
A
Dvor je bio popustljiv
B
Odmah su krenuli u suzbijanje svih zahtjeva
C
Pristali su na sve zahtjeve
Bečki dvor u početku se bojao revolucionarnih zbivanja, pa je popuštao pred narodnim zahtjevima. No, većina sloboda i ostvarenja s početka revolucije kasnije je poništena. Zadržalo se jedino ukidanje feudalizma.
Talijanske i njemačke zemlje za vrijeme “proljeća naroda” tražili su:
A
Samostalnost od Habsburške Monarhije
B
Demokratizaciju društva
C
Ukidanje feudalizma
D
Ujedinjenje u nacionalnu državu
U talijanskim i njemačkim zemljama najveća želja bila je ujedinjenje svih zemalja u jednu nacionalnu državu. To se ostvarilo i u Italiji i u Njemačkoj desetljeće nakon revolucije 1848. godine.
Kako se nazivaju revolucije 1848. godine u Europi?
Budući da su revolucionarna zbivanja zahvatila cijelu Europu i više država, revolucije 1848. godine nazivaju se zajedničkim imenom "proljeće naroda". To izražava i da su narodi uglavnom imali zajedničke zahtjeve, bilo da se radi o društvenim, bilo nacionalnih zahtjevima.
Što je nakon revolucije u Habsburškoj Monarhiji ukinuto?
Jedan od glavnih društvenih zahtjeva u Europi bilo je ukidanje zastarjelih feudalnih odnosa. Revolucija 1848. godine u Habsburškoj Monarhiji je uspjela ukinuti feudalne odnose, čime su seljaci oslobođeni.
Kakvi su zahtjevi prevladavali u Francuskoj?
Francuska je u vrijeme izbijanja revolucije bila monarhija. Stoga je francusko društvo težilo demokratizaciji društva, odnosno povećanju glasa naroda u državnim odlukama.
Pod čijim su se vodstvom njemačke zemlje trebale ujediniti?
Na Svenjemačkom parlamentu u Frankfurtu najviše se predlagalo ujedinjenje njemačkih zemalja pod pruskim vodstvom i pruskim kraljem. No, pruski kralj je to odbio jer je vidio da su revolucije u ostatku Europe ugušene.
Što su barikade?
Barikade su naziv za blokiranje svih važnih prometnica i puteva, kako bi se onemogućilo redovno funkcioniranje države i tako se pokazao revolucionarni duh. Barikade su postavljali i Francuzi kada se se pobunili protiv izbornog zakona 1848. godine.
Što je proglašeno u Francuskoj odstupanjem kralja Luja Filipa?
Još u vrijeme Francuske revolucije u 18. stoljeću proglašena je Prva Francuska Republika. Zatim je ona ukinuta i ponovno uspostavljena monarhija. Sve do 1848. godine, Francuska je bila monarhija, kada je odstupanjem kralja Luja Filipa proglašeno razdoblje Druge Republike.
Jesu li revolucije u Francuskoj i njemačkim zemljama bile uspješne?
A
Jesu, revolucionari su ispunili sve što su željeli
B
Nisu, revolucije su slomljene ili do njih nije ni došlo
C
Djelomično, neki zahtjevi revolucionarnih snaga su ispunjeni
Revolucije su i u njemačkim zemljama i u Francuskoj bile na kraju slomljene. Svi zahtjevi naroda bili su odbijeni ili nisu ni pokušali biti provedeni.
Čime je stanovništvo Francuske najviše bilo nezadovoljno?
Francusko stanovništvo najviše je bilo nezadovoljno izbornim zakonom, po kojem je pravo glasa imalo samo 0.9% stanovništva. Na taj način nisu mogli svi ravnopravno sudjelovati u donošenju državnih odluka te je i dalje kraljeva riječ bila najvažnija. U takvim okolnostima, kralj Luj Filip je odstupio s dužnosti kralja.
Što je bio glavni zahtjev njemačkih gradova u revoluciji 1848. godine?
A
Demokratizacija društva
B
Sloboda tiska
C
Njemačko ujedinjenje u jednu državu
D
Proglašenje republike
Njemačke zemlje u 19. stoljeću bile su razjedinjene. Nihova najveća želja bila je ujedinjenje u zajedničku, nacionalnu državu svih njemačkih naroda. Zato su se zastupnici svih njemačkih zemalja okupili na Svenjemačkom parlamentu kako bi raspravljali o ujedinjenju.
Tko je bio predsjednik Druge Francuske Republike?
Za predsjednika Druge Republike na izborima je odabran Luj Napoleon Bonaparte, nećak Napoleona Bonapartea.
Što su narodi unutar Habsburške Monarhije najviše isticali kao svoje zahtjeve?
Budući da je unutar Habsburške Monarhije živjelo više naroda, jedan od glavnih zahtjeva bilo je samostalnost, ali i dozovala da upotrebljavaju svoj narodni jezik. Tako je bečki dvor dopustio Ugarskoj da imenuje samostalnu vladu i da zemlje ugarske krune postanu dijelom mađarske nacionalne države.
Što ne pripada društvenim ciljevima kojima su težili revolucionari?
Revolucionarni ciljevi koji su se odnosili na društvene promjene uključivali su ukidanje feudalizma i društvenu jednakost, odnosno socijalnu pravdu za sve građane.
Kako se zove kancelar koji je u Habsburškoj Monarhiji nametuo represivni sustav?
Kancelar Metternich u razdoblju prije izbijanja revolucije u Beču stvorio je veoma strog i nasilan sustav, koji je ograničavao mnoge slobode. Tako su ustanici u Beču tražili ukidanje takvog sustava i liberalnu reformu.
Koji je narod unutar Habsburške Monarhije htio 1848. postići samostalnost?
Kao jedan od naroda koji su se pobunili unutar Habsburške Monarhije, bili su Mađari. Oni su digli revoluciju sa zahtjevima o samostalnosti od Habsburške Monarhije. Htjeli su imati samostalnu državu. Njihovim zahtjevima Monarhija je prvo popuštala, da bi na kraju ipak ugušila revoluciju.
Iz koje države se revolucija proširila na ostatak Europe?
Iako je prvo revolucionarno zbivanje vezano za Siciliju u Italiji, revolucionarni nemiri proširili su se na ostatak Europe iz Francuske. U Francuskoj je stanovništvo nezadovoljno izbornim zakonom podiglo revoluciju.
Što je Luj Napoleon Bonaparte napravio 1851. godine?
A
Okupio Svenjemački parlament
B
Proglasio se carem
C
Postavio barikade u Parizu
D
Ujedinio Francusku
Francuski zakon nalagao je da ista osoba ne može biti dva puta predsjednik. Kada mu istekne mandat, onda moraju izabrati nekog drugog. Luj Napoleon se usprotivio tome, te 1851. godine izvršio državni udar. Proglasio se ponovno predsjednikom, a onda i carem.
1/23
Što je dodatno pogoršalo nezadovoljstvo revolucionara diljem Europe?
A
Glad i siromaštvo
Tijekom revolucionarnih godina, dolazilo je do slabog uroda, a to je povećavalo glad i siromaštvo. Ionako pobunjeno stanovništvo, dodatno je pokazalo nezadovoljstvo i tako pogoršalo revolucionarna zbivanja 1848. godine.
2/23
Koji je glavni grad Habsburške Monarhije zahvatila revolucija 1848. godine?
B
Beč
Središte i glavni grad Habsburške Monarhije bio je Beč. U ožujku 1848. godine revolucionarna zbivanja zahvatila su i Beč, a zahtjevi su se ticali ukidanja represije kancelara Metternicha.
3/23
Zašto se nemiri u Europi tijekom 1848. nazivaju “proljeće naroda”?
C
Nemiri su obuhvatili puno država i naroda
Proljeće naroda naziv je za zajednička revolucionarna zbivanja 1848. godine. Nazivaju se "proljeće naroda" zbog širine područja koje su nemiri obuhvatili, ali i prema naglom buđenju nemira prema vlasti.
4/23
Kako se nazivaju nasilni postupci države prema njenim stanovnicima?
A
Represija
Represija ili nasilno postupanje i uporaba sile prema nekome, a najčešće prema stanovnicima jedne države karakteriziralo je vrijeme habsburškog kancelara Metternicha. On je
5/23
Gdje se okupio Svenjemački parlament?
A
U Frankfurtu
Svenjemački parlament bio je skup svih predstavnika njemačkih zemalja, koji su se okupili u Frankfurtu, a kako bi raspravljali o mogućem ujedinjenju njemačkih zemalja u jedinstvenu državu.
6/23
Kakav je bio u početku stav habsburškog dvora prema revoluciji?
A
Dvor je bio popustljiv
Bečki dvor u početku se bojao revolucionarnih zbivanja, pa je popuštao pred narodnim zahtjevima. No, većina sloboda i ostvarenja s početka revolucije kasnije je poništena. Zadržalo se jedino ukidanje feudalizma.
7/23
Talijanske i njemačke zemlje za vrijeme “proljeća naroda” tražili su:
D
Ujedinjenje u nacionalnu državu
U talijanskim i njemačkim zemljama najveća želja bila je ujedinjenje svih zemalja u jednu nacionalnu državu. To se ostvarilo i u Italiji i u Njemačkoj desetljeće nakon revolucije 1848. godine.
8/23
Kako se nazivaju revolucije 1848. godine u Europi?
D
Proljeće naroda
Budući da su revolucionarna zbivanja zahvatila cijelu Europu i više država, revolucije 1848. godine nazivaju se zajedničkim imenom "proljeće naroda". To izražava i da su narodi uglavnom imali zajedničke zahtjeve, bilo da se radi o društvenim, bilo nacionalnih zahtjevima.
9/23
Što je nakon revolucije u Habsburškoj Monarhiji ukinuto?
D
Feudalni odnosi
Jedan od glavnih društvenih zahtjeva u Europi bilo je ukidanje zastarjelih feudalnih odnosa. Revolucija 1848. godine u Habsburškoj Monarhiji je uspjela ukinuti feudalne odnose, čime su seljaci oslobođeni.
10/23
Kakvi su zahtjevi prevladavali u Francuskoj?
B
Zahtjevi za demokratizacijom
Francuska je u vrijeme izbijanja revolucije bila monarhija. Stoga je francusko društvo težilo demokratizaciji društva, odnosno povećanju glasa naroda u državnim odlukama.
11/23
Pod čijim su se vodstvom njemačke zemlje trebale ujediniti?
D
Pod pruskim
Na Svenjemačkom parlamentu u Frankfurtu najviše se predlagalo ujedinjenje njemačkih zemalja pod pruskim vodstvom i pruskim kraljem. No, pruski kralj je to odbio jer je vidio da su revolucije u ostatku Europe ugušene.
12/23
Što su barikade?
B
Blokiranje prometnica
Barikade su naziv za blokiranje svih važnih prometnica i puteva, kako bi se onemogućilo redovno funkcioniranje države i tako se pokazao revolucionarni duh. Barikade su postavljali i Francuzi kada se se pobunili protiv izbornog zakona 1848. godine.
13/23
Što je proglašeno u Francuskoj odstupanjem kralja Luja Filipa?
B
Druga Republika
Još u vrijeme Francuske revolucije u 18. stoljeću proglašena je Prva Francuska Republika. Zatim je ona ukinuta i ponovno uspostavljena monarhija. Sve do 1848. godine, Francuska je bila monarhija, kada je odstupanjem kralja Luja Filipa proglašeno razdoblje Druge Republike.
14/23
Jesu li revolucije u Francuskoj i njemačkim zemljama bile uspješne?
B
Nisu, revolucije su slomljene ili do njih nije ni došlo
Revolucije su i u njemačkim zemljama i u Francuskoj bile na kraju slomljene. Svi zahtjevi naroda bili su odbijeni ili nisu ni pokušali biti provedeni.
15/23
Čime je stanovništvo Francuske najviše bilo nezadovoljno?
C
Izbornim zakonom
Francusko stanovništvo najviše je bilo nezadovoljno izbornim zakonom, po kojem je pravo glasa imalo samo 0.9% stanovništva. Na taj način nisu mogli svi ravnopravno sudjelovati u donošenju državnih odluka te je i dalje kraljeva riječ bila najvažnija. U takvim okolnostima, kralj Luj Filip je odstupio s dužnosti kralja.
16/23
Što je bio glavni zahtjev njemačkih gradova u revoluciji 1848. godine?
C
Njemačko ujedinjenje u jednu državu
Njemačke zemlje u 19. stoljeću bile su razjedinjene. Nihova najveća želja bila je ujedinjenje u zajedničku, nacionalnu državu svih njemačkih naroda. Zato su se zastupnici svih njemačkih zemalja okupili na Svenjemačkom parlamentu kako bi raspravljali o ujedinjenju.
17/23
Tko je bio predsjednik Druge Francuske Republike?
C
Luj Napoleon Bonaparte
Za predsjednika Druge Republike na izborima je odabran Luj Napoleon Bonaparte, nećak Napoleona Bonapartea.
18/23
Što su narodi unutar Habsburške Monarhije najviše isticali kao svoje zahtjeve?
B
Samostalnost i uporaba narodnog jezika
Budući da je unutar Habsburške Monarhije živjelo više naroda, jedan od glavnih zahtjeva bilo je samostalnost, ali i dozovala da upotrebljavaju svoj narodni jezik. Tako je bečki dvor dopustio Ugarskoj da imenuje samostalnu vladu i da zemlje ugarske krune postanu dijelom mađarske nacionalne države.
19/23
Što ne pripada društvenim ciljevima kojima su težili revolucionari?
A
Uvođenje diktature
Revolucionarni ciljevi koji su se odnosili na društvene promjene uključivali su ukidanje feudalizma i društvenu jednakost, odnosno socijalnu pravdu za sve građane.
20/23
Kako se zove kancelar koji je u Habsburškoj Monarhiji nametuo represivni sustav?
A
Metternich
Kancelar Metternich u razdoblju prije izbijanja revolucije u Beču stvorio je veoma strog i nasilan sustav, koji je ograničavao mnoge slobode. Tako su ustanici u Beču tražili ukidanje takvog sustava i liberalnu reformu.
21/23
Koji je narod unutar Habsburške Monarhije htio 1848. postići samostalnost?
D
Mađari
Kao jedan od naroda koji su se pobunili unutar Habsburške Monarhije, bili su Mađari. Oni su digli revoluciju sa zahtjevima o samostalnosti od Habsburške Monarhije. Htjeli su imati samostalnu državu. Njihovim zahtjevima Monarhija je prvo popuštala, da bi na kraju ipak ugušila revoluciju.
22/23
Iz koje države se revolucija proširila na ostatak Europe?
B
Iz Francuske
Iako je prvo revolucionarno zbivanje vezano za Siciliju u Italiji, revolucionarni nemiri proširili su se na ostatak Europe iz Francuske. U Francuskoj je stanovništvo nezadovoljno izbornim zakonom podiglo revoluciju.
23/23
Što je Luj Napoleon Bonaparte napravio 1851. godine?
B
Proglasio se carem
Francuski zakon nalagao je da ista osoba ne može biti dva puta predsjednik. Kada mu istekne mandat, onda moraju izabrati nekog drugog. Luj Napoleon se usprotivio tome, te 1851. godine izvršio državni udar. Proglasio se ponovno predsjednikom, a onda i carem.