Životinje poput miša u ljeto i jesen prikupljaju rezervne hrane za zimu kada je nestašica plodova kojima se hrane. Hranu stavljaju u podzemna skloništa.

Boja se mijenja zbog razgradnje klorofila u listovima. Razgradnjom klorofila u listovima, drugi pigmenti koji se nalaze u listu postaju vidljivi.

Klorofil je biljni pigment zelene boje koji je nužan u procesu fotosinteze i zbog njega su listovi listopadnog drveća zelene boje. U jesen, boja listova se mijenja zbog razgradnje klorofila. Nakon što se klorofil razgradi drugi pigmenti koji se nalaze u listu postaju vidljivi.

Ptice selice prilikom selidbe orijentiraju se prema položaju Sunca, zvijezda, karakterističnim oblicima na Zemlji i magnetskom polju Zemlje.

Određene karakteristike klime i okoliša koje pogoduju određenim vrstama nazivamo životnim uvjetima. Životinjske i biljne vrste prilagođene su na određene uvjete i van njih ne mogu preživjeti. Mali broj vrsta može živjeti u puno različitih uvjeta ali i oni ne mogu živjeti svugdje. Problematični su ekstremni uvjeti (hladnoće, nadmorske vidne, podzemlje,...) za koje su potrebne posebne prilagodbe.

Vazdazeleno drveće je naziv za biljke koje ne odbacuju lišće već zadržavaju zelene listove i tijekom zime. U jesen ne mijenjaju boju lišća i provode fotosintezu cijelu godinu.

Klorofil je biljni pigment zelene boje koji je nužan u procesu fotosinteze i samim time je nužan za proizvodnju hrane za biljke. Nalazi se u svim biljkama koje vrše proces fotosinteze.

Zemlju možemo podijeliti na regije (pojaseve) ovisno o količini sunčeve energije koju dobivaju. Različita količina sunca stvara različite životne uvjete u svakom pojasu. Postoji šest različitih toplinskih pojaseva: Sjeverni i južni polarni (hladni) pojas, sjeverni i južni umjereni pojas i tropski (žarki) pojas.

Ciklus je ponavljanje istih događaja ili pojava prema utvrđenom redoslijedu. Ciklusi mogu biti dnevni, mjesečni, godišnji ili sezonski.

Ptice selice prilikom selidbe orijentiraju se prema položaju Sunca, zvijezda, karakterističnim oblicima na Zemlji i magnetskom polju Zemlje.

Ptice selice su ptice koje napuštaju naše krajeve prije zime i lete najčešće na jug u toplije krajeve. One se često ujesen okupljaju u velika jata prije migracija (selidbe) na svoja zimovališta. Prilikom migracija orijentiraju se prema položaju sunca, zvijezdama, Zemljinom magnetskom polju i reljefnim oblicima na površini zemlje.

Migracije životinja su procesi kojima se životinje sele s jedne lokacije na drugu, odnosno s jednog staništa na drugo. Životinje migriraju u stanište s boljim životnim uvjetima. Primjerice price selice napuštaju naše krajeve prije zime i lete na jug u toplije krajeve.

Bor je zimzelena biljka kojoj lišće ne otpada zimi. Pošto je se klorofil nalazi u zelenim listovima koji ne otpadaju bor može vršiti fotosintezu cijele godine.

Zalihe hrane koje životinje pripremaju tijekom ljeta i jeseni nazivamo rezerve hrane, a omogućuju preživljavanje hladnih i nepovoljnih uvjeta tijekom zime. Vjeverice rezerve hrane pohranjuju u prazne duplje u drveću ili hranu ukopavaju u tlo.

Vazdazeleno drveće u jesen ne mijenja boju pa je teže pratiti promjene vezane uz godišnja doba.

U određenim regijama (poput priobalnog područja RH) tijekom ljeta zbog visoke temperature zraka i male količine vode biljke poput trava (a ponekad i mladog drveća) će se osušiti i propasti. Tamo gdje ima vlage i temperature su niže do odumiranja biljaka ne će doći sve do jeseni.

Jazavac se priprema za zimu i nestašicu hrane tako da preko ljeta i jeseni se obilno hrani i tako osigurava rezervu energiju u obliku sloja masti ispod kože.

Listopadno drveće tijekom ne zadržava zelene listove tijekom zime, već oni odumiru i otpadaju u jesen. Boja listova se mijenja zbog razgradnje klorofila kada drugi pigmenti (žuti i crveni pigmenti) koji se nalaze u listu postaju vidljivi. Tijekom zime ove biljke ne provode proces fotosinteze.

Sloj masti je sloj masnog tkiva kojeg životinje nakupljaju tijekom ljeta i jeseni, a omogućuje preživljavanje hladnih i nepovoljnih uvjeta tijekom zime kada je jako malo hrane dostupno. Medvjed i jazavac preko ljeta i jeseni se obilno hrane i tako osigurava rezervu energije.

Godišnja doba su različita razdoblja u godini kada vladaju različiti klimatski i životni uvjeti. Različite regije Zemlje mogu imati različit broj godišnjih doba. U umjerenom pojasu javljaju se četiri godišnja doba tijekom godine: proljeće, ljeto, jesen i zima.

Ptice selice prilikom selidbe orijentiraju se prema položaju Sunca, zvijezda, karakterističnim oblicima na Zemlji i magnetskom polju Zemlje.

Republika Hrvatska se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu. Klima je umjerena s četiri godišnja doba čije se karakteristike mogu vidjeti u prirodi.

Ciklus je ponavljanje istih događaja ili pojava prema utvrđenom redoslijedu. Ciklusi mogu biti dnevni, mjesečni, godišnji ili sezonski, ali njihovo trajanje nije uvijek vremenski točno određeno.

Zbog promjene temperature okoliša i količine padalina u umjerenom toplinskom pojasu, svako godišnje doba ima drugačije životne uvjete.

Životinje poput vjeverice u ljeto i jesen prikupljaju rezerve hrane za zimu kada je nestašica plodova kojima se hrane.

Boja se mijenja zbog razgradnje klorofila u listovima. Razgradnjom klorofila u listovima, drugi pigmenti koji se nalaze u listu postaju vidljivi. Žuti i crveni pigmenti u listu traju dulje od zelenih te postanu vidljivi kada se klorofil razgradi.

Problematični su ekstremni uvjeti (hladnoće, nadmorske vidne, podzemlje,...) za koje su potrebne posebne prilagodbe. Životinjske i biljne vrste prilagođene su na određene životne uvjete i van njih ne mogu preživjeti. Mali broj vrsta može živjeti u puno različitih uvjeta, ali ni oni ne mogu živjeti svugdje.

Klorofil je biljni pigment zelene boje koji je nužan u procesu fotosinteze i zbog njega su listovi listopadnog drveća zelene boje.

Hrast je listopadno drvo kojem tijekom jeseni otpadaju listovi te zbog toga tijekom zime nema zelenih listova. Bez klorofila koji se nalazi u zelenim listovima nema ni fotosinteze.