Test znanja

0/10
Pojašnjenje

Kompostiranje je:

Pojašnjenje

Kompostiranje je prirodan proces razlaganja organskog materijala namijenjen ekološkoj preradi domaćeg gnojiva s visokim udjelom humusa. Zapravo je to proces reciklaže organskog, odnosno „bio otpada“ kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.

Pojašnjenje

Koliko faza ima proces kompostiranja?

Pojašnjenje

Postupak kompostiranja traje relativno dugo, od 10 do 12 mjeseci, i ima tri glavne faze:

Faza razgradnje - Glavnu ulogu imaju mikroorganizmi (bakterije i dr.). Oni prvi napadaju kompostnu masu i razgrađuju je, i pritom se oslobađa velika količina topline koja uništava sjemenje korova i uzročnike bolesti.

Faza pretvorbe - Temperatura smanjuje, broj mikroorganizama se povećava, a kompostnu masu nastanjuju i prve gljivice, plijesni, kvasci dr.

Faza izgradnje - Pojavljuju se prvi višestanični organizmi (npr. gliste) koje miješaju i usitnjavaju materijal te koji probavom stvaraju tzv. kompostne grudice.

Pojašnjenje

Što od navedenog možemo koristiti u kompostiranju:

Pojašnjenje

Za kompost koristimo travu, korove koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti, ostatci od povrća i voća, suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara, uvelo cvijeće, piljevina, slama, sijeno, strugotine, talog čaja i kave, ljuske jajeta, papir, karton, ambalaža od jaja – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima, vuna, pamuk, perje, životinjska dlaka, kosa, pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen), gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama).

Pojašnjenje

Što od navedenog možemo koristiti u kompostiranju:

Pojašnjenje

Za kompost koristimo travu, korove koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti, ostatci od povrća i voća, suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara, uvelo cvijeće, piljevina, slama, sijeno, strugotine, talog čaja i kave, ljuske jajeta, papir, karton, ambalaža od jaja – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima, vuna, pamuk, perje, životinjska dlaka, kosa, pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen), gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama).

Pojašnjenje

Možemo li kompostirati tekuće ostatke kuhane hrane?

Pojašnjenje

Ne smijemo kompostirati sljedeće: novinski papir i časopise u boji, plastiku, metal, staklo, lijekove, papirne pelene, pepeo od ugljena, odjeću i obuću, cigarete, izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, bolesne biljke, lišće oraha, drvo koje je bilo obojeno ili lakirano, papirnati i stakleni otpad, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima, tekući ostaci hrane, mliječni proizvodi, ulja i masti, ambalaža, guma, opasni otpad.

Pojašnjenje

Udio organskih tvari: dušika, fosfora, kalija i kalcija u zrelom kompostu iznosi:

Pojašnjenje

Koliku temperaturu može doseći kompostna hrpa?

Pojašnjenje

Temperatura unutar kompostne hrpe može doseći 70 stupnjeva. Temperaturu proizvode mikroorganizmi prerađujući „hranu“ – ugljik i dušik iz razgrađenog bio otpada.

Pojašnjenje

Za život mikroorganizama u kompostu osim zraka potrebna je i:

Pojašnjenje

Za život mikroorganizama je osim zraka potrebna i vlaga. Radi bolje prozračnosti, bio otpad odlažemo u tanjim slojevima te prema potrebi kompostnu hrpu lagano, više puta promiješamo (preokrenemo sadržaj).

Pojašnjenje

Idealan omjer ugljika i dušika u kompostu je:

Pojašnjenje

Omjer ugljika i dušika bi u kompostnoj hrpi trebao biti otprilike 3 : 1 u korist ugljika. Svakako bi ugljik trebao biti više prisutan od dušika. Zeleni otpad sadrži više dušika (ostaci trave, voća i povrća, talog čaja i kave, gnoj).

Pojašnjenje

Koliko posto iznosti udio bio otpada u kućanstvu?

Pojašnjenje

Prosjek bio otpada u sastavu kućnog otpada iznosi 31%. Razvrstavanje otpada jedna je od najvažnijih metoda za očuvanje Zemlje.

Test znanja uspješno završen, vaša ocjena je:

Ispod se nalaze rezultati testa znanja sa točnim odgovorima i objašnjenjima

Igraj još

1/10

Kompostiranje je:

B
prirodan proces razlaganja organskog materijala

Kompostiranje je prirodan proces razlaganja organskog materijala namijenjen ekološkoj preradi domaćeg gnojiva s visokim udjelom humusa. Zapravo je to proces reciklaže organskog, odnosno „bio otpada“ kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.

2/10

Koliko faza ima proces kompostiranja?

B
Razgradnje, pretvorbe, izgradnje

Postupak kompostiranja traje relativno dugo, od 10 do 12 mjeseci, i ima tri glavne faze:

Faza razgradnje - Glavnu ulogu imaju mikroorganizmi (bakterije i dr.). Oni prvi napadaju kompostnu masu i razgrađuju je, i pritom se oslobađa velika količina topline koja uništava sjemenje korova i uzročnike bolesti.

Faza pretvorbe - Temperatura smanjuje, broj mikroorganizama se povećava, a kompostnu masu nastanjuju i prve gljivice, plijesni, kvasci dr.

Faza izgradnje - Pojavljuju se prvi višestanični organizmi (npr. gliste) koje miješaju i usitnjavaju materijal te koji probavom stvaraju tzv. kompostne grudice.

3/10

Što od navedenog možemo koristiti u kompostiranju:

A
ljuske jaja

Za kompost koristimo travu, korove koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti, ostatci od povrća i voća, suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara, uvelo cvijeće, piljevina, slama, sijeno, strugotine, talog čaja i kave, ljuske jajeta, papir, karton, ambalaža od jaja – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima, vuna, pamuk, perje, životinjska dlaka, kosa, pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen), gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama).

4/10

Što od navedenog možemo koristiti u kompostiranju:

B
ostatci od povrća i voća

Za kompost koristimo travu, korove koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti, ostatci od povrća i voća, suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara, uvelo cvijeće, piljevina, slama, sijeno, strugotine, talog čaja i kave, ljuske jajeta, papir, karton, ambalaža od jaja – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima, vuna, pamuk, perje, životinjska dlaka, kosa, pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen), gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama).

5/10

Možemo li kompostirati tekuće ostatke kuhane hrane?

A
Ne

Ne smijemo kompostirati sljedeće: novinski papir i časopise u boji, plastiku, metal, staklo, lijekove, papirne pelene, pepeo od ugljena, odjeću i obuću, cigarete, izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, bolesne biljke, lišće oraha, drvo koje je bilo obojeno ili lakirano, papirnati i stakleni otpad, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima, tekući ostaci hrane, mliječni proizvodi, ulja i masti, ambalaža, guma, opasni otpad.

6/10

Udio organskih tvari: dušika, fosfora, kalija i kalcija u zrelom kompostu iznosi:

A
od 70 do 80 %

7/10

Koliku temperaturu može doseći kompostna hrpa?

C
oko 70 stupnjeva

Temperatura unutar kompostne hrpe može doseći 70 stupnjeva. Temperaturu proizvode mikroorganizmi prerađujući „hranu“ – ugljik i dušik iz razgrađenog bio otpada.

8/10

Za život mikroorganizama u kompostu osim zraka potrebna je i:

B
vlaga

Za život mikroorganizama je osim zraka potrebna i vlaga. Radi bolje prozračnosti, bio otpad odlažemo u tanjim slojevima te prema potrebi kompostnu hrpu lagano, više puta promiješamo (preokrenemo sadržaj).

9/10

Idealan omjer ugljika i dušika u kompostu je:

C
3:1, ali bitno je da je više ugljika

Omjer ugljika i dušika bi u kompostnoj hrpi trebao biti otprilike 3 : 1 u korist ugljika. Svakako bi ugljik trebao biti više prisutan od dušika. Zeleni otpad sadrži više dušika (ostaci trave, voća i povrća, talog čaja i kave, gnoj).

10/10

Koliko posto iznosti udio bio otpada u kućanstvu?

B
oko 30%

Prosjek bio otpada u sastavu kućnog otpada iznosi 31%. Razvrstavanje otpada jedna je od najvažnijih metoda za očuvanje Zemlje.

Kreirajte svoj Kwizard račun

Recite nam nešto o sebi! Ove informacije će nam pomoći da prilagodimo Kwizard iskustvo.


Prijavi se


ili se registriraj ovdje