Znanost i tehnologija u međuratnom razdoblju

U Americi je 1920. godine s emitiranjem počeo radio-program.

U ranim godinama modernih medija posebno je bio popularan radio. Radio Zagreb počeo je emitirati 1926. Prva spikerica bila je Božena Begović.

Izumom televizora počele su se razvijati televizijske postaje koje su emitirale programe. Prva televizijska tvrtka, američki CBS, utemljena je 1931. godine.

Prvi let kojim se preletio Atlantik izveo je Charles Lindbergh 1927. godine. Letio je od New Yorka (SAD) do Pariza (Francuska), a let je trajao oko 33 sata. Ovaj pothvat omogućio je razvoj zrakoplovne industrije i prijevoza putnika između kontinenata.

1927. godine snimljen je prvi zvučni film \"Pjevač jazza\". Do tada su filmove pratili pijanisti s glazbom, a tekst glumaca je bio prikazan na ekranu. To su bili nijemi filmovi. Nakon 1927. godine počinju se snimati zvučni filmovi, u kojima je zvuk već snimljen.

Kako je nakon Prvog svjetskog rata došlo do naglog razvoja svih grana gospodarstva, tako je došlo i do novih ideja u graditeljstvu. Poboljšane su tehnike proizvodnje betona i čelika, što je omogućilo gradnju prvih nebodera. Najviši neboder na svijetu u to doba bila je zgrada Empire State Building u New Yorku.

Prvi izravni televizijski prijenos iz 1936. godine je prenosio Olimpijske igre u Berlinu.

Zračni brodovi, cepelini, su bili konkurencija zrakoplovima u međuratnom perioudu. No zbog manje sigurnosti prekinuta je njihova uporaba u putničkom prometu.

Nakon Prvog svjetskog rata dolazi do razvoja i napretka putničkog prometa. Tako je Ferdinand von Zeppelin izumio zračni brod tj. cepelin kao sredstvo za prijevoz putnika zrakom. Cepelini su se prestali upotrebljavati nakon nesreće cepelina Hindenburg 1937. u kojoj je poginulo 33 putnika.

Radi gradnje hidroelektrane, 1936. godine je rijeka Colorado u SAD-u pregrađena golemom Hooverovom branom.

„Sedma umjetnost“ naziv je za filmsku umjetnost, koja se počela razvijati 1920-ih godina pojavom zvučnog filma. Kao središte filmske umjetnosti bio je Hollywood u SAD-u.

U prvoj polovici XX. stoljeća tehnološka otkrića su brzo mijenjala život sve većeg broja ljudi najviše zahvaljujući električnoj energiji. Razvija se električna željeznica kao i niz kućanskih aparata za široku uporabu.

Značajno arheološko otkriće iz 1922. godine je pronalazak grobnice faraona Tutankamona u Egiptu s mnogo vrijednih arheoloških nalaza. Ekspediciju je vodio britanski arheolog Howard Carter.

Hrvatski znanstvenik Lavoslav Ružička je 1939. godine dobio Noelovu ngradu za kemiju. Ujedno je prvi Hrvat koji je primio Nobelovu nagradu.

Prestižna filmska nagrada \"Oscar\" prvi puta je dodijeljena 1929. godine. Američka akademija znanosti i umjetnosti počela je s organizacijom ove dodjele kako bi nagradila sudionike u filmskoj industriji. Ova nagrada dodjeljuje se i danas.

Električnu energiju proizvodimo u elektranama. Termoelektrane kao gorivo koriste ugljen, naftu ili plin, a hidroelektrane koriste snagu vode.

Posljednje međuratne Olimpijske igre održane su u Berlinu 1936. godine. Tada je na vlasti bio Hitler i njegova nacistička stranka. Na ovim igrama sudjelovali su i afroamerički sportaši, a Hitler je propagirao rasizam te se priča da nije htio čestitati atletičaru Jessu Owensu.

Škotski mikrobiolog Alexander Fleming je 1928. godine iz jedne vrste plijesni izdvojio stvar koju nazivamo penicilin. Penicilin je ubijao većinu vrsta bakterija. Masovna proizvodnja antibiotika penicilina je započela tek 40-ih godina prošlog stoljeća.

Među afroameričkim stanovništvom SAD-a potkraj 19. stoljeća nastala je jazz glazba, pod utjecajem narodne glazbe afričkih naroda i moderne glazbe. Smatra se da je jazz nastao u gradu New Orleansu. Najpopularniji instrumenti su saksofon, klavir, tuba, klavir i sl.

Prvi samostalni let zrakoplovom bez slijetanja preko Atlantskog oceana je 1927. izveo Amerikanac Charles Lindbergh.

Znanstvenici koji rade na otkrivanju tragova prošlosti, tj. arheolozi nakon Prvog svjetskog rata pronašli su neka od najvećih otkrića. Pronašli su grad Mohendžo Daro, grad stare indijske civilizacije, otkrili grobnicu egipatskog faraona Tutankamona, pronađeni su ostatci pračovjeka, grad Knos na Kreti i mnoga druga otkrića.

Amelia Earhart bila je prva žena koja je preletjela Atlantik sama 1932. godine. Amelia je bila američka pilotkinja koja je svojim pothvatom stekla slavu i napravila korak naprijed za žensku emancipaciju u zrakoplovstvu.

Kako je rat završio, financijska sredstva koja su služila za financiranje ratovanja i oružja, mogla su se upotrijebiti za razvoj znanosti. Pri tome je došlo do najvećeg razvoja prirodnih i društvenih znanosti, unutar kojih su doneseni neki od velikih izuma poput penicilina, radara, zvučnog filma, televizijskog prijemnika i slično.

Razvoj animiranih filmova počeo je nakon Prvog svjetskog rata. Tako je prvi zvučni animirani film bio Parobrod Willie, čiji je tvorac Walt Disney. Ovaj animator tvorac je nekih od najpoznatijih crtanih klasika i vrlo brzo stekao je popularnost, koja traje do danas.

Albert Einstein ostat će zapamćen po svom doprinosu fizici jer je objavio teoriju relativnosti. Na temelju te teorije došlo je do napretka fizike i drugih prirodnih znanosti, kao što je astronomija. Za objavu teorije Einstein je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1921. godine.

Američki astronom Edwin Hubble je dokazao da se svemir širi i tako omogućio nastanak teorije velikog praska.

Nobelova nagrada dobila je ime po Alfredu Nobelu, švedskom kemičaru koji je izumio dinamit. Prodajom dinamita obogatio se i dio bogatstva ostavio je za nagrade koje će se dodjeljivati svake godine za fiziku, kemiju, medicinu, književnost, mir i ekonomiju. Nagrada se dodjeljuje u glavnom gradu Švedske, Stockholmu. Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se u Oslu, glavnom gradu Norveške.

Andrija Štampar bio je liječnik i osnivač Škole narodnog zdravlja, dekan medicinskog fakulteta, ali nije imao postignuća zbog kojih bi bio nagrađen Nobelovom nagradom. Lavoslav Ružička dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 1939. godine, a Vladimir Prelog isto za kemiju 1975. godine.

Prvi samostalni let zrakoplovom bez slijetanja preko Atlantskog oceana je 1927. izveo Amerikanac Charles Lindbergh.

Na području kemije i fizike nakon Prvog svjetskog rata došlo je brojnih otkrića. Jedno od najvažnijih za daljnji razvoj kemije i fizike je otkriće strukture atoma, koje se pripisuje Nielsu Bohru. Ernest Rutherford imenovao je proton i izveo prvu nuklearnu reakciju.

Afroamerikanac Jesse Owens nastupao je pod zastavom SAD-a na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine. Natjecao se u atletici i osvojio je četiri zlatne medalje. Zbog svoje boje kože, bio je na meti nacističke rasističke politike, pa postoji priča da mu je Hitler odbio čestitati na pobjedi zbog toga.

Britanski mikrobiolog Alexander Fleming otkrio je da jedna vrsta plijesni uništava bakterije i nazvao ju je penicilin. To je bio prvi antibiotik, ali je njegova ljekovitost otkrivena tek nekoliko godina kasnije.

Henry Ford je 1908. godine počeo serijsku proizvodnju automobila, a konstruiranjem Modela T započela je masovna proizvodnja, čime je došlo do naglog procvata automobilske industrije u SAD-u.

Razvojem fizike otkriveni su procesi cijepanja i spajanja atoma, pri čemu se oslobađa velika količina energije, nazvana atomska energija. Ova vrsta energije omogućila je izradu prve atomske bombe, koja je korištena u Drugom svjetskom ratu.

Radi gradnje hidroelektrane, 1936. godine je rijeka Colorado u SAD-u pregrađena golemom Hooverovom branom.

Prva žena koja je samostalno zrakoplovom preletjela Atlantski ocean bila je Amelia Earhart i to 1928. Nestala je tijekom leta nad Tihim oceanom 1937. godine.