Versajski poredak

Mnoge države su tražile reviziju versajskog poretka jer su bile njime izrazito nezadovoljne. Primjerice, Italija je smatrala da je za svoje savezništvo u Antanti trebala dobiti područja koja su joj obećana Londonskim ugovorom, Japan je smatrao da nije dovoljno teritorijalno nagrađen, Sovjetska Rusija je gurnuta u izolaciju od cijele Europe zbog širenja komunizma, a Njemačka je bila možda najveći protivnik ugovora i godinama je tražila njegovu promjenu. Takvu politiku koju su nakon Velikog rata vodile navedene države nazivamo revizionizam.

''14 točaka'' program je mirovnih uvjeta za poslijeratno sređivanje odnosa u Europi koje je iznio američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson. Na primjer, neki uvjeti su: a) ugovori moraju biti javni (nema više tajnih ugovora), b) apsolutna sloboda plovidbe morima, c) ukidanje ekonomskih zapreka i jednakost u trgovanju itd. Za Hrvatsku je posebno važna točka u kojoj se narodima Austro-Ugarske omogućuje autonoman (samostalan) razvoj u skladu s njihovim mogućnostima.

Njemačka je nakon Velikog rata proglašena glavnim krivcem zbog čega je u novom Versajskom poretku imala najviše sankcija. Primjerice, ograničen joj je broj vojnika, proizvodnja ratne opreme, morala se odreći dijela trgovačke i cijele ratne mornarice, a plaćala je i veliku ratnu odštetu koja je dovela njemačku ekonomiju u kolaps.

Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama. Mirovni ugovori sklopljeni su na Mirovnoj konferenciji koja je održana 1919.-1920. godine u dvorcu Versailles kraj Pariza i prema tome se politički poredak uspostavljen nakon Prvog svjetskog rata naziva Versajski poredak.

''14 točaka'' program je mirovnih uvjeta za poslijeratno sređivane odnosa u Europi koje je iznio američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson. Na primjer, neki uvjeti su: a) ugovori moraju biti javni (nema više tajnih ugovora), b) apsolutna sloboda plovidbe morima, c) ukidanje ekonomskih zapreka i jednakost u trgovanju itd., a za Hrvatsku je posebno važna točka u kojoj se narodima Austro-Ugarske omogućuje autonoman (samostalan) razvoj u skladu s njihovim mogućnostima.

Prvi svjetski rat, ili kako se još naziva Veliki rat, službeno je završio 11. studenog 1918. godine u 11 sati bezuvjetnom kapitulacijom Njemačke Dekret o tome potpisan je toga dana u vagonu vojnog vlaka u šumi Compiègneu (Francuska).

Nakon Prvog svjetskog rata dolazi do stvaranja Lige naroda ili Društva naroda, tj. međunarodne organizacije kojoj je glavni cilj očuvanje mira u svijetu i rješavanja ostalih međunarodnih problema pregovorima. Organizacija nije imala vlastitu vojsku, već je pregovorima i gospodarskim mjerama prisiljavala države napadača na prekid neprijateljstva. Vodeću ulogu u Ligi naroda imale su Engleska i Francuska.

''14 točaka'' program je mirovnih uvjeta za poslijeratno sređivane odnosa u Europi koje je iznio američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson. Na primjer, neki uvjeti su: a) ugovori moraju biti javni (nema više tajnih ugovora), b) apsolutna sloboda plovidbe morima, c) ukidanje ekonomskih zapreka i jednakost u trgovanju itd. Za Hrvatsku je posebno važna točka u kojoj se narodima Austro-Ugarske omogućuje autonoman (samostalan) razvoj u skladu s njihovim mogućnostima.

Mustafa Kemal-paša nakon svrgavanja sultana 1923. godine stvara Republiku Tursku te postaje vođa nacionalnog pokreta. Uveo je niz reformi i nastojao je Tursku modernizirati po uzoru na druge europske države. Dobio je nadimak Atatürk (\"otac Turaka\").

Prvi svjetski rat, ili kako se još naziva Veliki rat, službeno je završio 11. studenog 1918. godine u 11 sati bezuvjetnom kapitulacijom Njemačke. Dekret o tome potpisan je toga dana u vagonu vojnog vlaka u šumi Compiègneu (Francuska).