Stradanja u Domovinskom ratu

Kako je rat utjecao na prometnu infrastrukturu Hrvatske?

Prikaži odgovor

Ratom su uništene i ceste i pruge. U to vrijeme cestovni i željeznički promet bio je vrlo važan za hrvatske krajeve. Okupacijom nekih područja, dijelovi Hrvatske bili su prometno odsječeni, a ceste i pruge su uništavane ili su propadale. To je značilo i dug oporavak prometne infrastrukture nakon rata.

Vrati na pitanje

Što označava pojam etničko čišćenje?

Prikaži odgovor

Etničko čišćenje pojam je koji se odnosi na ubijanje, protjerivanje ili prisilno preseljavanje nekog naroda s nekog područja kako bi se ostvarila izmjena narodnog sastava tog područja. Etničko čišćenje u Domovinskom ratu provodili su Srbi na okupiranim područjima.

Vrati na pitanje

Koliko je ljudi protjerano s vukovarskog područja?

Prikaži odgovor

S područja Vukovara protjeran je najveći broj ljudi, oko 32 000. Kućama se nakon izbjeglištva vratio samo dio, oko dvije trećine.

Vrati na pitanje

Tko je osnovao Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije?

Prikaži odgovor

Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije osnovan je 1993. godine od strane Ujedinjenih naroda. Sjedište suda je u Haagu, pa se često i naziva haški sud. Najviše je optužnica podignuto protiv srpskih i crnogorskih državnih i vojnih dužnosnika, a od 90 optuženih osoba 18 je Hrvata.

Vrati na pitanje

Koje godine je osnovan Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije?

Prikaži odgovor

Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije osnovan je 1993. godine od strane Ujedinjenih naroda. Sjedište suda je u Haagu, pa se često i naziva haški sud. Najviše je optužnica podignuto protiv srpskih i crnogorskih državnih i vojnih dužnosnika, a od 90 optuženih osoba 18 je Hrvata.

Vrati na pitanje

Koji je hrvatski general oslobođen optužnica Međunarodnog kaznenog suda 2012. godine?

Prikaži odgovor

U studenom 2012. donesena je oslobađajuće presuda za hrvatske generale Mladena Markača i Antu Gotovinu. Generali su u hrvatskom narodu doživljeni kao heroji i simboli oslobodilačkog Domovinskog rata.

Vrati na pitanje

Koja je građevina simbol vukovarskih stradanja, ali i otpora?

Prikaži odgovor

Vukovarski vodotoranj građevina je koja i danas podsjeća na ratna stradanja i otpor koji su hrvatske snage pružale u obrani Vukovara. Postao je simbolom Domovinskog rata jer je izdržao gotovo 600 projektila koji su ga pogodili tijekom napada na grad.

Vrati na pitanje

Koliki je ukupan broj stradalih u Domovinskom ratu?

Prikaži odgovor

Procjenjuje se da je ukupan broj stralih u Hrvatskoj 19 828. Ukupno stradalih vojnika je 12 433, od toga ih je 8 707 hrvatskih branitelja i 3 726 pripadnika JNA i srpskih postrojbi. Ukupan broj stradalih civila je 6 519 od čega je 4435 Hrvata, a 2 051 Srba.

Vrati na pitanje

Željka Jurić poznata je kao:

Prikaži odgovor

U koloni u kojoj su protjerani građani Vukovara izlazili iz grada nalazila se šestogodišnja Željka Jurić, koja je bila u plavom kaputiću. Postala je simbol Vukovara jer je njena fotografija obišla svijet, a danas ta slika krasi i murale diljem zemlje.

Vrati na pitanje

Koje su posljedice Domovinskog rata na demografiju?

Prikaži odgovor

Osim ratnih stradanja i viskog mortaliteta koji se negativno utjecao na demografiju Hrvatske, rat je utjecao i na smanjenje broja stanovnika kroz smanjeni natalitet i iseljavanje stanovnika. Tako se broj stanovnika od 1991. do 2001. godine smanjio za 8%.

Vrati na pitanje

Gdje se nalazi najveća masovna grobnica u Hrvatskoj?

Prikaži odgovor

Jedna od najvećih masovnih grobnica nalazi se u Vukovaru. To je danas Memorijalno groblje žrtava, a postavljeno je na mjestu gdje je ekshumirano 938 tijela, zbog čega je postavljeno toliko bijelih križeva.

Vrati na pitanje

Kako je rat utjecao na etnički sastav Hrvatske?

Prikaži odgovor

Zbog etničkog čišćenja koje su provodili Srbi u Hrvatskoj, neki dijelovi Hrvatske su promijenili svoj etnički sastav, a kada je nakon Oluje većina Srba otišla iz Hrvatske, to je utjecalo i na ukupni etnički sastav zemlje.

Vrati na pitanje

Hrvatski politički i vojni dužnosnici nisu ubijali civile srpske nacionalnosti tijekom rata?

Prikaži odgovor

Na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu osuđeni su i hrvatski pripadnici vojnih formacija zbog zločina koje su počinili nad srpskim civilnim stanovništvom. Zločina je bilo i s jedne i s druge strane.

Vrati na pitanje

Koje godine je potpisan Sporazum o normalizaciji odnosa?

Prikaži odgovor

Sporazum o normalizaciji odnosa je pravni dokument kojima su se regulirali posljeratni odnosi između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Potpisan je u kolovozu 1996. godine u Beogradu. Obje su se zemlje obvezale da će poštivati jedna drugu kao neovisne, suverene države u okviru svojih međunarodnih granica te da će se rješavati sporovi mirnim putem.

Vrati na pitanje

Kako su ratna razaranja utjecala na kulturnu i spomeničku baštinu?

Prikaži odgovor

Ratom su oštećeni ili potpuno uništeni brojni spomenici i kulturna baština, od brojnih gradova, preko umjetničkih djela koja su pokradena do razaranja prometne infrastrukture. Hrvatska se zbog svega toga poslije rata jako sporo oporavljala.

Vrati na pitanje

Kako još nazivamo Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije?

Prikaži odgovor

Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije osnovan je 1993. godine od strane Ujedinjenih naroda. Sjedište suda je u Haagu, pa se često i naziva haški sud. Najviše je optužnica podignuto protiv srpskih i crnogorskih državnih i vojnih dužnosnika, a od 90 optuženih osoba 18 je Hrvata.

Vrati na pitanje

Tko je osnivao koncentracijske logore?

Prikaži odgovor

Koncentracijske logore su osnivale JNA i srpske vlasti kako bi imale gdje poslati hrvatske zarobljenike. U logorima su ljude mučili, izgladnjivali, neki su pušteni nakon nekog vremena, a neki su tamo i umrli ilii ubijeni.

Vrati na pitanje

Kako je srpsko-crnogorska agresija utjecala na hrvatsko gospodarstvo?

Prikaži odgovor

Agresija je utjecala na negativni razvoj gospodarstva jer je uništeno oko 25% prijeratnih gospodarskih kapaciteta. Hrvatska je za razvoj i oporavak imala velike troškove jer je uništen veliki dio spomeničke i umjetničke baštine, ako i gospodarskih građevina.

Vrati na pitanje

Između koga je potpisan Sporazum o normalizaciji odnosa?

Prikaži odgovor

Sporazum o normalizaciji odnosa je pravni dokument kojima su se regulirali posljeratni odnosi između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Potpisan je u kolovozu 1996. godine u Beogradu. Obje su se zemlje obvezale da će poštivati jedna drugu kao neovisne, suverene države u okviru svojih međunarodnih granica te da će se rješavati sporovi mirnim putem.

Vrati na pitanje

Kako su se u logorima odnosili prema zarobljenicima?

Prikaži odgovor

U logorima su se prema zarobljenicima ponašali tako da su ih mučili, mlatili, izgladnjivali, a tamo bi boravili mjesecima. Neki su dobili ozljede koje će nositi do kraja života. Mnogi su i umrli u logorima jer se vode nestalima.

Vrati na pitanje

U kojem je mjestu u zapadnoj Slavoniji počinjeno višestruko etničko čišćenje koje su provele srpske snage?

Prikaži odgovor

Nedaleko od Požege, u mjestu Voćin u zapadnoj Slavoniji, počinjen je jedan od većih zločina u Domovinskom ratu. I tu je kao i drugim mjestima u Hrvatskoj počinjeno etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Osim u Voćinu, veliko etničko čišćenje počinjeno je na Ovčari, u Škabrnji i u Baćinu.

Vrati na pitanje