Militarizam je politika u kojoj prevladavaju vojne ideje. Demokraciju možemo definirati kao oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi njezinih građana kroz izbore. Anarhija (bezvlašće), oblik društva u kojem se nastoji poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta.

Glavni ciljevi Hitlera su bili jačanje vojske, teritorijalno širenje Njemačke i rušenje versajskog poretka. Gospodarstvo je prema Hitlerovim planovima služio samo vojnim potrebama (industrija municije, tenkova i oružja). Civilno gospodarstvo se moralo podrediti vojnim potrebama tako da su npr. automobilske tvornice proizvodile tenkove, vojne kamione i dr.

Španjolska je 1931. godine proglašena republika. Teška socijalna i politička kriza je dovela do građanskog rata koji je trajao od 1936. do 1939. godine. Rat se vodio između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.

1933. godine Adolf Hitler preuzima vlast, što mu je omogućilo da sve svoje težnje provede u djelo. Prvi korak je bio izlazak Njemačke iz Lige naroda. Prisjetimo se: Liga naroda je organizacija formirana nakon Prvog svjetskog rata s ciljem očuvanja mira i međunarodne suradnje.

Italija je željela Kamerun i Etiopiju u Africi, a cilj je bila kontrola nad Sueskim kanalom. U Etiopiji je došlo do rata, gdje je Njemačka naoružavala Etiopljane u sukobu s Italijom. Italija je osvojila Etiopiju 1937. godine, a 1939. godine Albaniju u Europi.

U Španjolskoj se od 1936. do 1939. g. vodio građanski rat između republikanaca i nacionalista (falangista, odnosno fašista). Republikancima su pomagali komunisti i antifašisti, među kojima i oni iz Kraljevine Jugoslavije. Francu i falangistima pomagale su Njemačka i Italija. Francisco Franco vladao je kao diktator do 1975. godine.

Jedna od važnijih odredbi Versajskog mirovnog ugovora s Njemačkom bila je ograničenje naoružanja i broja vojnika. Njemačka je broj vojnika povećala na 550 000, ali su nacisti kršili tu odredbu tako što su vojne aktivnosti prikrivali civilnim aktivnostima. Tako je organizacija Hitlerove mladeži zapravi bila vojna organizacija koja je obučavala mladež za pješadiju i budući rat.

Sile Osovine - savez nacističke Njemačke i fašističke Italije, sklopljen 1936. godine potpisivanjem sporazuma o prijateljstvu. Taj se naziv - Osovina, koristi zato što je Mussolini tada rekao da će se Europa otad kretati na osi Rim-Berlin.

Fašizam je politički režim u Italiji u razdoblju od 1922. do 1945. godine.

Prvotne Hitlerove poteze, kao što je povećanje broja vojnika, militarizacija Rajnske oblasti i pripojenje Saara, Velika Britanija, Francuska i Italija dočekale su s protestom. Kasnije su te države podržale Hitlerovo širenje jer su smatrale da će se tako sačuvati mir u Europi, da je Hitler time zadovoljio ciljeve za širenjem teritorija.

Članice Antikominternskog pakta su bili Njemačka i Japan. Cilj je bila borba protiv Sovjetskog Saveza i komunizma. Pakt je potpisan 1936. god.

Sile Osovine su na početku bile Italija i Njemačka (Osovina Rim-Berlin), kasnije se pridružio Japan. Cilj Osovine je bio izgradnja novog svjetskog poretka i podjela teritorija koja su planirali osvojiti u budućnosti. Nakon pridruženja Japana osovina Rim-Berlin je dobila naziv \"Trojni pakt\".

Englezi i Francuzi nisu reagirali na kršenje Versajskog mira od strane Njemačke. Englezi i Francuzi su vodili politiku popuštanje jer nisu željeli novi rat.

Prema odredbama Versajskog mirovnog ugovora, njemačka vojska morala se povući iz Rajnske oblasti. To je 1935. g. prekršeno kada su njemački vojnici ušli u Rajnsku oblast, a prekršena je i odredba o tome da Njemačka smije imati samo 100 000 vojnika te je broj vojnika povećan na 550 000.

Ekspanzionistički znači \"osvajački\". Takvu politiku su vodile Njemačka i Italija u Drugom svjetskom ratu. Cilj je bio proširenje vlastitog teritorija i pokorenje drugih naroda.

Totalitarizam jest politički režim utemeljen na sveobuhvatnoj ideologiji i teroru koji kontrolira sva područja ljudskoga života, dakle državna vlast ima apsolutnu kontrolu nad svim zbivanjima u državi.

Sporazum o nenapadanju su potpisale Njemačka i Sovjetski Savez. Hitler i Njemačka su time htjeli izbjeći buduće ratovanje na dvije fronte (protiv Francuske i Sovjetskog Saveza), a Staljin i Sovjeti su htjeli izbjeći napad Njemačke i dobiti vrijeme za naoružavanje svoje vojske. Tajni dio sporazuma je sadržao ugovor o podjeli Poljske između Njemačke i Sovjetskog Saveza.

Jedna od važnijih odredbi Versajskog mirovnog ugovora s Njemačkom bila je ograničenje naoružanja i broja vojnika. Njemačka je broj vojnika povećala na 550 000, ali su nacisti kršili tu odredbu tako što su vojne aktivnosti prikrivali civilnim aktivnostima. Tako je organizacija Hitlerove mladeži zapravi bila vojna organizacija koja je obučavala mladež za pješadiju i budući rat.

Do 1940. godine britanski premijer bio je Neville Chamberlain. Predviđao je mir za Europu jer se nadao da će Hitler stati sa svojim širenjima. Winston Churchill, koji je tada bio član Konzervativne stranke, a Chamberlainov nasljednik kao premijer, shvaćao je da je taj mir zapravo samo početak rata.

Britanska, francuska i talijanska vlada je nastojala očuvati mir u Europi pa je 1938. godine potpisan Münchenski sporazum, čime je Hitleru priznato pravo na Sudete.

Hitler je u zatvoru napisao \"Moju borbu\" (njem.\"Mein Kampf\") u kojoj je objasnio svoju političku i rasnu retoriku. U njoj je podržao borbu protiv komunizma, rasizam, mržnju prema Židovima i svim negermanskim narodima, a istovremeno je isticao superiornost njemačke arijevske rase.

Staljinizam je politički režim u SSSR-u za vrijeme vladavine Josifa Visarionoviča Staljina.

Poljski teritorij razdvajao je Njemačku na dva dijela, a Hitler je htio spajanje s Istočnom Pruskom, zbog čega mu je poljski teritorij bio sljedeći cilj proširenja. Britanci i Francuzi stoga su obećali pomoći Poljskoj i zaštititi ju u slučaju napada.

Na čelu Sovjetskog saveza za vrijeme Drugog svjetskog rata se nalazio Jozef Staljin. Lenjin je bio osnivač Sovjetskog Saveza 1917. god., a Molotov je bio ministar rata za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Japan je u 19. st. počeo teritorijalno širenje u potrazi za sirovinama kao što su ugljen, nafta, bakar, a to je sve morao uvoziti. Stoga su krenuli u osvajanje u 20. st. Japan je zauzeo Mandžuriju i druge dijelove Kine, Korejski poluotok i nastavili sa širenjem u Drugom svjetskom ratu.

Hitler je u zatvoru napisao \"Moju borbu\" (njem.\"Mein Kampf\") u kojoj je objasnio svoju političku i rasnu retoriku. U njoj je podržao borbu protiv komunizma, rasizam, mržnju prema Židovima i svim negermanskim narodima, a istovremeno je isticao superiornost njemačke arijevske rase.

Vanjskopolitički ciljevi Njemačke koje je definirao Hitler su: izmjena Versajskog mirovnog ugovora, svi Nijemci trebaju živjeti u Velikoj Njemačkoj i novi životni prostor mora se osvojiti na istoku.

Nakon pripojenja sudetske pokrajine Njemačkoj 1938. god. su Njemačka vojska je početkom 1939. god. zauzeli ostali dio Češke. Slovačka je je proglasila svoju neovisnost od Čehoslovačke. S time je Čehoslovačka prestala postojati.

Ideološke razlike su se očitovale kroz Španjolski rat - Nijemci su podržali F. Franca, a Sovjeti republikance. Iako je njihov pakt bio iznenađujuć, kasnije je otkriveno kako je pakt imao tajnu odredbu o podjeli interesa u istočnoj i jugoistočnoj Europi.

1934. godine je sklopljen njemačko-poljski pakt o nenapadanju na 10 godina.

Raspadom Čehoslovačke, nakon što su Sudeti pripojeni Njemačkoj, nastala je Slovačka Republika. Međutim, nije se radilo o autonomnoj državi, nego o marionetskoj državi, odgovornoj Hitleru. Nad Češkom i Moravskom Hitler je uspostavio Protektorat ili upravu pod njegovom zaštitom.

Nacizam je politički pokret u Njemačkoj. Nacistički pokret je doživio svoj uspon stvaranjem Trećeg Reicha - totalitarne države koju je od 1933. do 1945. vodio Adolf Hitler.

Nacistička propaganda imala je za cilj povezati sve Nijemce u jednu državu pa su tako neke oblasti pripojene Njemačkoj mirnim putem, referendumima. 1935. g. su građani Saara na referendumu glasali za ponovno pripojenje Saara Njemačkoj. Za to se potvrdno izjasnilo čak 91% građana Saara.

Raspadom Čehoslovačke, nakon što su Sudeti pripojeni Njemačkoj, nastala je Slovačka Republika. Međutim, nije se radilo o autonomnoj državi, nego o marionetskoj državi, odgovornoj Hitleru. Nad Češkom i Moravskom Hitler je uspostavio Protektorat ili upravu pod njegovom zaštitom.

Potpisivanjem Münchenskog sporazuma 1938. g. Hitleru je priznato pravo na Sudete. To je bila pokrajina Čehoslovačke u kojoj je živjelo oko 3 milijuna Nijemaca, a Hitlerova politika je bila da Njemačkoj treba pripojiti sve teritorije u kojima živi većinsko njemačko stanovništvo.

Sudeti je njemačka manjina koja je živjela u Čehoslovačkoj na granici s Njemačkom. Hitler je tražio da se njihov teritorij pripoji Njemačkoj. Taj cilj je ostvario na Minhenskoj konferenciji 1938. god., kada su Francuzi i Englezi pristali na to kako bi izbjegli novi rat (politika popuštanja).

Britanska, francuska i talijanska vlada je nastojala očuvati mir u Europi pa je 1938. godine potpisan Münchenski sporazum, čime je Hitleru priznato pravo na Sudete. Nakon toga je uslijedio potpuni raspad Čehoslovačke.

Prvotne Hitlerove poteze, kao što je povećanje broja vojnika, militarizacija Rajnske oblasti i pripojenje Saara, Velika Britanija, Francuska i Italija dočekale su s protestom. Kasnije su te države podržale Hitlerovo širenje jer su smatrale da će se tako sačuvati mir u Europi, da je Hitler time zadovoljio ciljeve za širenjem teritorija. Takva se politika naziva politika popuštanja.

Japan je u 19. st. počeo teritorijalno širenje u potrazi za sirovinama kao što su ugljen, nafta, bakar, a to je sve morao uvoziti. Stoga su krenuli u osvajanje u 20. st. Japan je zauzeo Mandžuriju i druge dijelove Kine, Korejski poluotok i nastavili sa širenjem u Drugom svjetskom ratu.

U Španjolskoj se od 1936. do 1939. g. vodio građanski rat između republikanaca i nacionalista (falangista, odnosno fašista). Republikancima su pomagali komunisti i antifašisti, među kojima i oni iz Kraljevine Jugoslavije. Francu i falangistima pomagale su Njemačka i Italija. Francisco Franco vladao je kao diktator do 1975. godine.

Ugovor o suradnji i prijateljstvu između Njemačke i Italije potpisan 1936. godine, prvi je i temeljni korak uspostave saveza Sile Osovine. Naziv je proizašao iz Mussolinijeve izjave kako će se „sve ostale europske države od tad obrtati na osovini Rim-Berlin\".

Antikominternski pakt su potpisale Njemačka, Italija i Japan te time stupile u vojni savez.

1938. godine u sastav Njemačkoga Carstva priključena je Austrija.

Netočno! Ponovno naoružavanje njemačke vojske, ulazak u Prorajnu i pripojenje Austrije Njemačkoj su samo neka od izravnih kršenja odredbe Versajskog mira nakon Prvog svjetskog rata.