Pobjeda Saveznika

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku, sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama. No, unatoč tome slobodni izbori nisu se održali.

Savezničkim iskrcavanjem u Normandiji započela je operacija Overlord i otvoreno je zapadno bojište. Bila je to najveća kombinirana vojna operacija u povijesti.

Velike probleme Amerikancima u bitkama na Pacifiku stvarali su japanski piloti samoubojice - kamikaze. Iako su Japanci gubili sve više teritorija, vodstvo zemlje još nije pristajalo na predaju. Zato su Amerikanci odlučili upotrijebiti novo, strašno oružje - atomsku bombu.

Ustaše, domobrani, četnici, njemače i talijanske snage nakon 8. svibnja su i dalje pružale oružani otpor Jugoslavenskoj armiji zbog čega je rat na području Jugoslavije bio gotov tek 15. svibnja 1945. g.

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Konferencija u Potsdamu posljednja je od konferencija, a sazvana je nakon kraja rata u Europi i kako bi se riješio rat s Japanom. Poslan je ultimatum Japanu, a kako se Japan nije predao, dogovoreno je bacanje atomskih bombi kako bi se Japan natjeralo na kapitulaciju.

Početkom svibnja 1945. sovjetska vojska je ušla u Berlin i u tom gradu je Njemačka potpisala bezuvjetnu kapitulaciju 8. svibnja 1945.

Kamikaze su japanski piloti samoubojice koji su pri kraju rata svojim zrakoplovima napadali američke ratne brodove.

Japanske snage su napredovale na kontinentu, ali su američke snage osvajale otoke i tako se približavale Japanu. U proljeće 1945. Japan je izgubio Filipine, Iwo Jimu i Okinawu.

Amerikanci su bacali dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Albert Einstein je bio poznati fizičar koji je potaknuo i značajno djelovao u razvoju prve atomske bome. Tajna operacija razvijanja atomske bombe se je zvala \"Manhattan project\". SAD je bila prva zemlja koja je razvijala atomsku bombu.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuske. Iskrcavanje savezničke vojske je označilo početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Nakon dvije atomske bombe i skoro 200 000 žrtava, japansko vodstvo je pristalo na kapitulaciju. Bezuvjetnu kapitulaciju Japan je potpisao na palubi broda Missouri 2. rujna 1945. čime je nakon šest dugih godina završio Drugi svjetski rat.

Japan je potpisao 2. rujna 1945. god. bezuvjetnu kapitulaciju. S time je Drugi svjetski rat konačno završio.

Japan je potpisao 2. rujna 1945. god. bezuvjetnu kapitulaciju. Time je Drugi svjetski rat konačno završio.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuske. Iskrcavanje savezničke vojske je označilo početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Velike probleme Amerikancima u bitkama na Pacifiku stvarali su japanski piloti samoubojice - kamikaze. Iako su Amerikanci osvajali sve više otoka i približavali se Japanu, vodstvo zemlje još nije pristajalo na predaju.

Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju koja stupila na snagu 8. svibnja 1945. god. na zapadnom bojištu i 9. svibnja 1945. na istočnom bojištu. Radi toga se 9. svibnja danas slavi kao \"Dan Europe\".

Početkom svibnja 1945. sovjetska vojska je ušla u Berlin i u tom gradu je Njemačka potpisala bezuvjetnu kapitulaciju 8. svibnja 1945.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuske. Iskrcavanje savezničke vojske je označilo početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju koja je stupila na snagu 8. svibnja 1945. god. na zapadnom bojištu i 9. svibnja 1945. na istočnom bojištu. Radi toga se 9. svibnja danas slavi kao \"Dan Europe\".

Savezničkim iskrcavanjem u Normandiji 6. lipnja 1944. godine započela je operacija Overlord i otvoreno je zapadno bojište. Bila je to najveća kombinirana vojna operacija u povijesti.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku,sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama. No, unatoč tome slobodni izbori nisu se održali. 

Stanje za vrijeme blokovske podijele svijeta u kojoj nije došlo do međusobnog rata se zove \"hladni rat\". SAD i Sovjetski savez nisu vodili međusobni rat. Kuba je nakon puča Fidela Castra (Fidel Kastro) usko surađivalo sa Sovjetskim savezom. Sovjeti su stacionirali na Kubi atomsko oružje, što je vodio do tzv. \"kubanske krize\". SAD je zatražio da se ukloni ta opasnost, pa je došlo 1961. god. do Kubanske krize.

Na Konferenciji u Potsdamu u kolovozu 1945. zasjedali su novi britanski premijer Clement Attlee, Staljin kao vođa SSSR-a i novi predsjednik SAD-a Harry S. Truman.

Potpisivanjem bezuvjetne kapitulacije Njemačke, rat je bio gotov u Europi. Konačno je Drugi svjetski rat završio tek 2. rujna 1945. kada je kapitulaciju potpisao i Japan.

Saveznici su prema odluci Potsdamske konferencije podijelili Njemačku i Austriju na četiri okupacijske zone, to su američka, britanska, sovjetska i francuska zona.

Saveznici su prema odluci Potsdamske konferencije podijelili Njemačku na četiri okupacijske zone, to su američka, britanska, sovjetska i francuska zona. Zapadni saveznici su se dogovorili oko ujedinjenja triju zapadnih zona (francuske, američke i britanske zone), s time se nisu složili Sovjeti pa su Sovjeti odgovorili totalnom blokadom zapadnog Berlina.

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Ustaše, domobrani, četnici, njemače i talijanske snage nakon 8. svibnja su i dalje pružale oružani otpor Jugoslavenskoj armiji zbog čega je rat na području Jugoslavije bio gotov tek 15. svibnja 1945. g.

Hitler se nije htio predati Saveznicima, pa je izvršio samoubojstvo 30. travnja 1945. godine, a nakon toga se njemačka vojska predala.

Poljaci su podignuli ustanak u Varšavi kad je Crvena armija bila nadomak gradu, želeći osloboditi grad i postaviti vlst odanu izbjegličkoj vladi. No Nijemci u uspjeli ugušiti ustanak i poginulo je jako puno poljskih civila, a grad je do temelja razoren. Staljin nije poslao Crvenu armiju u pomoć ustanicima, želeći oslabiti položaj poljske izbjegličke vlade.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku, sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama.

Na Konferenciji u Jalti u veljači 1945. godine sastali su se Staljin (SSSR), Churchill (Velika Britanija) i Roosevelt (SAD) kako bi se dogovorili oko podjele okupacijskih zona u Europi i ratu s Japanom.

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku,sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama.

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuskoj. Iskrcavanje savezničke vojske je označila početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Amerikanci su bacali dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.