Japan je u 19. st. počeo svoje teritorijalno širenje, a u 20. st. se nastavilo osvajanjem Kine i Indokine. SAD je podržavao savezničke snage prodajom oružja, ali nije se uključivao u rat dok Japan nije napao američku luku Pearl Harbor na Havajima.

Od samih početaka rata, SAD ekonomski i oružjem potpomaže Saveznicima, a potpisivanjem Atlantske povelje 1941. godine utemeljena je antifašistička koalicija. Potpisali su je Franklin Roosevelt, predsjednik SAD-a, i Winston Churchill, premijer Velike Britanije. Atlantska povelja je sadržavala zajedničke ciljeve te njihovu zamisao o uređenju svijeta nakon rata.

Nakon što je Hitler napao Jugoslaviju i Grčku te ih okupirao, snage je usmjerio na istok 1941. godine. Tri smjera napada prema SSSR-u su bili u smjeru Lenjingrada, Moskve i Staljingrada.

Nakon što je Hitler napao Jugoslaviju i Grčku te ih okupirao, snage je usmjerio na istok 1941. godine. Napad na SSSR počeo je 22. lipnja 1941. godine, a operacija je nazvana Barbarossa. Tri smjera napada prema SSSR-u su bili u smjeru Lenjingrada, Moskve i Staljingrada.

Japanci su 7. prosinca 1941. god. bez objave rata napali američku ratnu luku Pearl Harbour na Havajima. Veliki broj američkih ratnih brodova te zrakoplova je bio uništen ili oštećen. Idućeg dana su SAD objavile rat Japanu. Nijemci i ostale članice Trojnog pakta su kao odgovor na to objavili rat SAD-u.

Brojne europske i svjetske države ostale su neutralne u Drugom svjetskom ratu. Među europskim državama neutralne su ostale Portugal, Španjolska, Irska, Švedska i Švicarska.

Italija se nije odmah priključila ratu. U lipnju 1940. godine Italija staje na stranu Njemačke.

Većina bitaka u sjevernoj Africi odvijala se između britanskih i njemačkih snaga. Posebno je poznat njemački general Erwin Rommel s nadimkom Pustinjska lisica. Njemačke i talijanske snage potisnute su iz Afrike, a Saveznici su se iz Afrike 1943. g. iskrcali na Siciliju.

Nova francuska vlada je nakon francuske kapitulacije usko surađivala s Njemačkom. Novo sjedište francuske vlade na neokupiranom teritoriju je bio Vichy.

Hitler je u proljeće 1941. godine okupirao Jugoslaviju i Grčku te je glavninu snaga prebacio prema istoku Europe.

Sile Osovine su na početku bile Italija i Njemačka (Osovina Rim-Berlin), kasnije se pridružio i Japan. Cilj Trojnog pakta je bio izgradnja novog svjetskog poretka i podjela teritorija koja su planirali osvojiti te međusobna vojna pomoć. Nakon pridruženja Japana, Osovina Rim-Berlin je dobila naziv \"Trojni pakt\". Kasnije su se pridružile i Mađarska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska.

Trojni pakt nastaje kada se silama Osovine pridružuje Japan, u rujnu 1940. godine. Paktu su se pridružile i Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Slovačka. Španjolska je bila neutralna država.

Nakon što je Hitler odustao od osvajanja Velike Britanije, njemačka vojska je 22. lipnja 1941. god. napala Sovjetski Savez. Taj napad je bio dugo planiran unatoč Paktu o nenapadanju. Ime operacije napada na Sovjetski Savez je bio \"Plan Barbarossa\". Nijemci su ovaj rat smatrali kao obračun s komunizmom.

Hitler je napadom na Britaniju nastojao uništiti britansku obranu i vojnu indsutriju i tako slomiti britanskim snagama moral za daljnju borbu. Međutim, Britanci su uspjeli pružiti otpor i Hitler je odustao od napada na Britaniju.

Drugi svjetski rat je počeo njemačkom napadom na Poljsku 1.9.1939. god.

Nakon njemačkog napada na Poljsku, sovjetska je vojska zauzela i okupirala istočni dio Poljske i pripojili ga Sovjetskom Savezu. Tu reakciju su nijemci očekivali jer je to bilo dogovoreno u njemačko-sovjetskom sporazumu o nenapadanju.

Objavljivanjem rata Njemačkoj, Velika Britanija i Francuska su time pokrenule antifašističku koaliciju koju povjesničari još nazivaju Saveznici.

Japanci su 7. prosinca 1941. god. bez objave rata napali američku ratnu luku Pearl Harbour na Havajima. Veliki broj američkih ratnih brodova te zrakoplova je bio uništen ili oštećen. Idućeg dana su SAD objavile rat Japanu. Nijemci i ostale članice Trojnog pakta su kao odgovor na to objavili rat SAD-u.

Pojam kvisling nastao je prema prezimenu Vidkuna Quislinga, norveškog političara koji je pomogao nacistima da uspostave vlast u Norveškoj. Odtada kvisling označava svakog suradnika s okupatorskim snagama. Npr. na prostoru Hrvatske to je bio ustaški režim.

Nakon francuske kapitulacije ostala je samo Velika Britanija koja je pružala Njemačkoj veliki otpor. Novi britanski predsjednik vlade, Winston Churchill je izjavio: \"Ne mogu vam obećati ništa osim krvi, patnje, suze i znoja.\" S time je htio pripremiti stanovništvo na otpor protiv Njemačke.

Roosevelt i Churchill su se kao predstavnici SAD-a i Velike Britanije sastali na brodu u sjevernom Atlantiku kako bi potpisali dokument Atlantske povelje. Ova se povelja temelji na nekima od sljedećih načela: poštivanje prava naroda da izaberu oblik vladavine, suverenost i samouprava, uspostava mira, osiguranje mirne plovidbe morima i oceanima itd.

Japan je već 1930-ih osvojio Kinu i jugoistočnu Aziju. Nakon japanskog napada na američku vojnu luku Pearl Harbour na Havajima, Japanci su osvojili i Filipine, Indoneziju, Maleziju, Singapur te veliki broj strateško važnih otoka na Pacifiku. Time su ostvariti prevlast u istočnoj Aziji i na Pacifiku.

Napadom Japana na američku luku na Havajima Pearl Harbor 7. prosinca 1941. otvoren je rat na Pacifiku tj. Tihom oceanu. SAD je objavio rat Japanu i ušao u rat na stranu Saveznika.

Sovjetska vojska je 1939. god. nakon podjele Poljske između Njemačke i Sovjetskog Saveza zauzela baltičke zemlje Estoniju, Latviju i Litvu.

Njemački naziv za \"strategiju munjevitog rata\" je \"Blitzkrieg\". \"Anschluss\" znači pripojenje Austrije Njemačkoj, a \"desant\"je spuštanje većeg broja vojnika na neprijateljski teritorij.

Hitler je u proljeće 1941. godine okupirao Jugoslaviju i Grčku te je glavninu snaga prebacio prema istoku Europe.

Njemačka je u svibnju 1940. napala i zauzela zemlje Beneluxa (Belgiju, Nizozemska i Luksemburg) kako bi napala Francusku na njezinoj sjevernoj granici. Sjeverna granica je bila manje vojno učvršćena od izravne granice Francuske i Njemačke. Na izravnoj granici s Njemačkom, Francuzi su izgradili tzv. \"Maginotovu liniju\" sa sustavom bunkera.

Drugi svjetski rat je počeo njemačkom napadom na Poljsku 1.9.1939. god.

Njemačko vojno zrakoplovstvo je bombardirao britanske gradove, prometnice i industriju. Njemački cilj je bio prisiliti Veliku Britaniju na kapitulaciju, zato je Hitler dao zapovijed da se bombardira civilne stambene četvrte kako bi bio čim veći broj civilnih stradalih. Od rujna 1940. god. vodila se velika zračna bitka za Britaniju. No, Velika Britanija se je uz pomoć njezinih brzih lovačkih aviona obranila i Hitler je odustao od osvajanja Velike Britanije.

Jedan od nacističkih planova koje je Hitler oblikovao bilo je proširenje životnog prostora (njem. Lebensraum) za njemački narod. Zato je napad na istok Europe značio širenje i osvajanje novog teritorija za njemački narod kao nadrasu. Pri tome su drugi narodi smatrani nižim rasama, posebno Slaveni koji su živjeli na istoku.

Od samih početaka rata, SAD ekonomski i oružjem potpomaže Saveznicima, a potpisivanjem Atlanstke povelje 1941. godine utemeljena je antifašistička koalicija. Potpisali su je Franklin Roosevelt, predsjednik SAD-a, i Winston Churchill, premijer Velike Britanije. Atlantska povelja je sadržavala zajedničke ciljeve te njihovu zamisao o uređenju svijeta nakon rata.

Talijani su napali Egipat koji je pripadao Velikoj Britaniji. Napadom u jesen 1940. godine talijanske snage željele su preuzeti kontrolu nad Sueskim kanalom, kao strateškim prolazom.

Francuska i Velika Britanija su objavili rat 3.9.1939. god. Njemačkoj, dva dana nakon njemačkog napada na Poljsku.

Njemačka vojska je u travnju 1940. godine napala Dansku i Norvešku. Danska se predala nakon samo jednog dana, a Norveška je dobila vojnu pomoć od Francuske i Velike Britanije, ali se ipak predala nakon tri mjeseca.