Učitavam...
Holokaust
Koncentracijski logori su bili namijenjeni kao radni logori?
Prikaži odgovor
U Drugom svjetskom ratu su postojale dvije vrste koncentracijskih logora. Prva vrsta su bili \"radni logori\" iz kojih su Nijemci poslali zatvorenika na težak fizički rad (npr. u rudnike). Veliki broj zatvorenika je umrlo radi teških uvjeta rada (12-14 satni radni dan bez alata) i gladi. Druga vrsta su bili koncentracijski logori za sustavno ubijanje Židova uz pomoć plinskih komora.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju posebni odredi njemačke vojske koji su služili za čišćenje novoosvojenih područja od Židova?
Prikaži odgovor
Wermacht je redovna njemačka vojska. Na novoosvojena područja na istoku prvo bi dolazili vojnici Wermachta, a onda odredi Einsatzgruppe koji su imali zadatak očistiti novoosvojeni prostor od Židova.
Vrati na pitanje
Koji od navedenih koncentracijskih logora je bio namijenjen za masovno ubijanje Židova?
Prikaži odgovor
Koncentracijski logori Ausschwitz, Treblinka, Majdanek, Belžec, Chelmo i Sobibor u Poljskoj su bili namjenjeni za masovno ubijanje Židova. Ostali koncentracijski logori su bili namjenjeni za uništavanje Židova i drugih zarobljenika kroz fizički rad (npr. u rudnicima).
Vrati na pitanje
Kako se naziva mržnja prema Židovima?
Prikaži odgovor
Mržnja prema Židovima i zagovaranje da im se ukinu ljudska i građanska prava naziva se antisemitizam. Ova ideja bila je sastavni dio nacističke ideologije koju je promovirao Adolf Hilter.
Vrati na pitanje
U kojem od nacističkih logora je stradalo najviše ljudi?
Prikaži odgovor
Na početku 1942. godine Njemačka je donijela odluku o \"konačnom rješenju židovskog pitanja\" te je odabrano šest logora koji su pretvoreni u \"logore sitrebljenja\". Procjenjuje se da je samo u Auschwitzu ubijeno između 1 100 000 i 1 500 000 ljudi od kojih su 90% bili Židovi.
Vrati na pitanje
Karl-Friedrcih Höcker bio je:
Prikaži odgovor
Karl-Friedrcih Höcker poznat je kao vođa više nacističkih logora, a najpoznatiji je po služenju u Auschwitzu. Nakon rata se zaposlio u banci, ali je završio na sudu zbog službe u logoru i negirao je sve optužbe. Osuđen je na 7 godina zatvora.
Vrati na pitanje
Što je deportacija?
Prikaži odgovor
Antisemitizam definiramo kao nesnošljivost prema Židovima. Vladavina putem sile je represija, a prisilno odvajanje civilnog stanovništva s nekog teritorija je deportacija.
Vrati na pitanje
Jidiš je...
Prikaži odgovor
Na područjima sa židovskim stanovništvom se hebrejski jezik miješao s jezicima tih područja. Tako je u Njemačkoj nastao Jidiš, kao mješavina hebrejskog i njemačkog jezika.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju odjeljenja u logorima za spaljivanje ljudi?
Prikaži odgovor
U logorima su ljudi ubijani ispočetka strijeljanjem, ali kako je to za vojnike bilo puno posla, smišljeni su načini kao što je u plinskim komorama otrovanje plinom. Nakon toga bi leševe spaljivali u krematorijima.
Vrati na pitanje
Jidiš je varijanta hebrejskog jezika nastala u...
Prikaži odgovor
Na područjima sa židovskom stanovništvom se hebrejski jezik miješao s jezicima tih područja. Tako je u Njemačkoj nastao Jidiš, kao mješavina hebrejskog i njemačkog jezika.
Vrati na pitanje
Lebensraum ili…?
Prikaži odgovor
Lebensramu ili traženje životnog prostora pojam je koji je dio nacističke ideologije po kojem je Hitler oblikovao svoju osvajačku politiku. Za njega je bilo važno osvajati nove teritorije za život Nijemaca, a to je često bilo prodorom na istok Europe.
Vrati na pitanje
Gdje se održala 1942. god. konferencija za konačno rješavanje židovskog pitanja?
Prikaži odgovor
U siječnju 1942. održala se konferencija za konačno riješenje židovskog pitanja u vili kod jezera Wannsee-u kod Berlina. Konačno riješenje je za Nijemce podrazumijevalo istrebljevanje odnosno ubijanje svih Židova.
Vrati na pitanje
Kako se zove najzloglasniji nacistički logor?
Prikaži odgovor
Najzloglasniji nacistički koncentracijski logor je bio Ausschwitz u Poljskoj. U Ausschwitzu je pobijano uz pomoć plinskih komora preko 1,2 milijuna ljudi, velikom većinom Židova. Sovjetski vojnici su 27.01.1945. god. oslobodili ovaj logor. Taj datum obilježava se u Europi kao \"Dan sjećanja na žrtve holokausta\".
Vrati na pitanje
Židove su nacisti grupno odvozili i slali u:
Prikaži odgovor
Na početku 1942. godine Njemačka je donijela odluku o \"konačnom rješenju židovskog pitanja\" te je odabrano šest logora koji su pretvoreni u \"logore sitrebljenja\".
Vrati na pitanje
Wermacht je naziv za:
Prikaži odgovor
Wermacht je redovna njemačka vojska. Na novoosvojena područja na istoku prvo bi dolazili vojnici Wermachta, a onda odredi Einsatzgruppe koji su imali zadatak očistiti novoosvojeni prostor od Židova.
Vrati na pitanje
U kojoj okupiranoj zemlji se nalazio najveći broj koncentracijskih logora?
Prikaži odgovor
Najveći broj koncentracijskih logora se nalazio na njemačko-okupiranom teritoriju Poljske. Tu su se i nalazili svi logori za masovno ubijanje Židova (Ausschwitz, Treblinka, Majdanek i dr.).
Vrati na pitanje
Kako nazivamo odluku Nijemaca o uništavanju Židova tijekom Drugog svjetskog rata?
Prikaži odgovor
Potpuno ili djelomično uništenje određene nacionalne, vjerske ili rasne skupine nazivamo \"genocid\". Genocid nad europskim Židovima tijekom Drugog svjetskog rata nazivamo \"holokaust\" (hebrejski \"Shoah\"), a odluku o uništavanju Židova u Drugom svjetskom ratu su Nijemci nazvali \"konačno riješenje\" (\"Endlösung\").
Vrati na pitanje
Gdje je obitelj Anne Frank provela život prije odvođenja u logor?
Prikaži odgovor
Nakon što je počela rasti opasnost od nacističke politike, obitelj Anne Frank preselila se u Amsterdam u Nizozemskoj. Kada je Njemačka okupirala Nizozemsku, obitelj je uhvaćena i odvedena u logore. Jedini preživjeli je otac Otto.
Vrati na pitanje
Po čemu je poznat Maksimilian Kolbe?
Prikaži odgovor
Poljski franjevac Maksimilijan Kolbe je pomagao Židovima da se sakriju i tako ih spasio od smrti. Tiskao je antifašističke plakate i svojom djelatnošću borio se protiv nacističke ideologije. Zato je zatvoren u Auschwitz gdje je i ubijen.
Vrati na pitanje
S kojom državom povezujemo Nacizam?
Prikaži odgovor
Nacizam je politički pokret u Njemačkoj. Nacistički pokret je doživio svoj uspon stvaranjem Trećeg Reicha - totalitarne države koju je od 1933. do 1945. vodio Adolf Hitler.
Vrati na pitanje
Njemačka politika antisemitizma dovela je i do :
Prikaži odgovor
Sve što se protivilo nacističkoj ideologiji nije bilo poželjno. Tako su se na progonu našle i mnoge knjige i pisci. Knjige su i spaljivane, a psoebno one povezane sa židovstvom.
Vrati na pitanje
Za što su služili tranzitni logori?
Prikaži odgovor
Nacisti su otvorili preko 40 000 logora, a među najčešćim vrstama su bili tranzitni, radni, koncentracijski i logori smrti. U tranzitnim logoria okupljali su zatvorenike za daljnji prijevoz prema drugim logorima, u radnima je naglasak bio na proizvodnji i prisilnom radu, koncentracijski za prikupljanje većeg broja zatvorenika i logori smrti za ubijanje.
Vrati na pitanje
Kojom\"metodom\" su Nijemci masovno ubijali Židove u koncentracijskim logorima?
Prikaži odgovor
Nijemci su koristili plinske komore za masovno ubijanje Židova u koncentracijskim logorima. Nijemci su poslali Židove u velike komore koje su izgledale kao tuševe i potom zatvorili vrata. Umjesto vode je izašao otrovni plin u tu komore. Potom su Nijemci zapalili leševe u velikim pećima koji su se nalazili u sklopu koncentracijskih logora.
Vrati na pitanje
Oleg Mandić poznat je kao:
Prikaži odgovor
Oleg Mandić Hrvat je koji je sa svojom obitelji spašen iz logora Auschwitz kao posljednji zarobljenik koji je taj logor napustio živ. Logor je oslobođen 1945. godine.
Vrati na pitanje
Što su bile posljedice Kristalne noći?
Prikaži odgovor
Godine 1938. (u noći s 9. na 10. studenog) nacisti su organizirali tzv. Kristalnu noć tijekom koje su ubili oko tisuću Židova i oko 30 000 poslali u logore. Spaljeno je skoro dvjesto sinagoga, a za sva ta zlodjela Hitler je optužio same Židove. Posljedica Kristalne noći je emigracija (oko 115 000) Židova iz Njemačke.
Vrati na pitanje
Kojom odredbom je utvrđena rasistička politika nacista prema Židovima?
Prikaži odgovor
Nacisti su provodili jako nasilnu politiku prema Židovima (i drugim manjinama) i lažno ih okrivljavali za sve probleme njemačkog naroda. Nürnberškim zakonom iz 1935. godine je utvrđena rasistička politika prema Židovima, a zatim i politika segregacije Židova od Nijemaca u svim područjima života.
Vrati na pitanje
Prema nacističkoj ideologiji i Nürnberškim zakonima, čista njemačka rasa naziva se i:
Prikaži odgovor
Nürnberški zakoni donijeli su jasne odredbe o tome tko je čiste njemačke krvi, odnosno punokrvni Nijemac ili arijevac. Drugi su smatrani mješancima, a Židovi su smatrani nižom rasom koju treba istrijebiti.
Vrati na pitanje
Koliko se procjenjuje da je ubijeno Židova tijekom holokausta?
Prikaži odgovor
Procjenjuje se da je u holokaustu poginulo oko 6 milijuna Židova. Stradali su u logorima, od gladi, bolesti, a većina ih je ubijena na okrutne načine gušenjem plinom.
Vrati na pitanje
Kako su ljudi znali u javnosti da je netko Židov?
Prikaži odgovor
Židovi su u svim zenljama koje su se nalazile pod njemačkom okupacijom morali nositi šestokrarku žutu zvijezdu s natpisom Jude (Židov) ili oznakom na drugom jeziku. Tako bi u javnosti svi znali odmah tko je Židov.
Vrati na pitanje
Koja je bila odluka za konačno rješavanje židovskog pitanja?
Prikaži odgovor
U siječnju 1942. održala se konferencija za konačno riješenje židovskog pitanja u vili kod jezera Wannsee kod Berlina. Konačno riješenje je za nijemce podrazumijevalo istrebljevanje odnosno ubijanje svih Židova.
Vrati na pitanje
Što je antisemitizam?
Prikaži odgovor
Antisemitizam definiramo kao nesnošljivost prema Židovima. Vladavina putem sile je represija, a prisilno odvajanje civilnog stanovništva s nekog teritorija je deportacija.
Vrati na pitanje
Kako se naziva djevojka koja je u obliku dnevnika pisala o svojim iskustvima tijekom rata kao njemačka Židovka?
Prikaži odgovor
Nakon što je počela rasti opasnost od nacističke politike, obitelj Anne Frank preselila se u Amsterdam u Nizozemskoj. Kada je Njemačka okupirala Nizozemsku, obitelj je uhvaćena i odvedena u logore. Jedini preživjeli je otac Otto. Otac je pronašao Annine zapise koji su danas poznati kao knjiga za lektiru Dnevnik Anne Frank.
Vrati na pitanje
Koju su krivicu nacisti pripisali Židovima?
Prikaži odgovor
Nacisti su okrivili Židove za poraz u Prvom svjetskom ratu, iako se velik broj Židova tijekom rata borio i ginuo za Njemačku.
Vrati na pitanje
Koje godine se dogodila Kristalna noć?
Prikaži odgovor
Godine 1938. nacisti su organizirali tzv. Kristalnu noć tijekom koje su ubili oko tisuću Židova i oko 30 000 poslali u logore. Spaljeno je skoro dvjesto sinagoga, a za sva ta zlodjela Hitler je optužio same Židove. Za nadoknadu štete Židovima je zaplijenjeno 20% imovine.
Vrati na pitanje
Dva mjeseca nakon dolasak nacista na vlast 1933. godine, Himmler je osnovao prvi logor. Kako se zvao?
Prikaži odgovor
Zatvorenici prvog logora Dachau su bili politički protivnci, homoseksualci, Jehovini svjedoci i emigranti.
Vrati na pitanje
Kako se naziva izloirani dio grada u koji su preseljeni Židovi u brojnim gradovima?
Prikaži odgovor
Izolirani dio grada u koji su Nijemci naseljavali židovsko stanovništvo naziva se geto, a proces getoizacija. Uvjeti u getima bili su teški zbog čestih bolesti, premalo hrane i prisilnog rada izvan geta.
Vrati na pitanje
Što je Kristalna noć?
Prikaži odgovor
Godine 1938. nacisti su organizirali tzv. Kristalnu noć tijekom koje su ubili oko tisuću Židova i oko 30 000 poslali u logore. Spaljeno je skoro dvjesto sinagoga, a za sva ta zlodjela Hitler je optužio same Židove.
Vrati na pitanje
Što je pisalo na ulazu u Auschwitz?
Prikaži odgovor
Na ulazu u loge je bio istaknut natpis \"Rad oslobađa\" (njem. Arbeit macht frei).
Vrati na pitanje
Tko su bili zatvorenici prvog logora Dachau?
Prikaži odgovor
Kada je Dachau sagrađen, namjena mu je bila da se u njega zatvaraju politički protivnici, kriminalci, ali nakon toga je proširen na radni logor i logor za Židove.
Vrati na pitanje
Koje godine su doneseni Nürnberški zakoni?
Prikaži odgovor
Nacisti su provodili jako nasilnu politiku prema Židovima (i drugim manjinama) i lažno ih okrivljivali za sve probleme njemačkog naroda. Nürnberškim zakonom iz 1935. godine je utvrđena rasistička politika prema Židovima, a zatim i politika segregacije Židova od Nijemaca u svim područjima života.
Vrati na pitanje