Gospodarske razlike blokovski podijeljenog svijeta

Tržišno gospodarstvo temelji se na slobodnom poduzetništvu, a budući da je temelj takvog poduzetništva sloboda odlučivanja, takvo se gospodarstvo nije moglo razvijati u država Istočnog bloka, odnosno onima koje su imale socijalističko uređenje. Tržišno gospodarstvo specifično je za demokratske države.

SAD su nakon Drugog svjetskog rata svoje gospodarstvo nastojale unaprijediti gradnjom mreže autocesta. Time je došlo do poboljšanja gospodarskog stanja SAD-a, a došlo je i do još većeg razvoja automobilske industrije. Gotovo svaka obitelj imala je automobil u SAD-u.

Tijekom 1973. godine došlo je do porasta cijena nafte, a to je dovelo do naftne krize u SAD-u i Zapadnoj Europi. Ova kriza dovela je do nestašice benzina i snažno utjecala na gospodarstvo SAD i europskih zemalja.

Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina došlo je do brojnih gradnji velikih stambenih blokova. Vrlo brzo su se gradile višekatnice jer je namjera bila da se izgradi što više stanova na što manje prostora. Takve su gradnje bile brze i često se radilo i o nedostatku materijala, pa su vrlo brzo nakon useljenja, ljudi morali popravljati štetu.

Petoljetke su osnova planskog gospodarstva. To su bili petogodišnji planovi koji su predviđali koliko se čega mora proizvesti za to vrijeme.

Budući da je hladni rat podrazumijevao postojanje tenzija između SAD-a i SSSR, razmišljalo se o tome kako će jednog dana doći do oružanog sukoba. Zato su se obje države nastojale što bolje pripremiti i pokazati svoju vojnu moć. Svoju su moć i nadmetanje iskazale i ulaganjem u svemirske misije i gradnju letjelica. Zahvaljujući svemirskoj utrci došlo je do razvoja svemirske tehnologije općenito.

Zemlje Zapadne Europe bile su pod utjecajem SAD-a, koji je ulagao svoj novac u europske države. Tako su se te države ubrzano i snažno razvijale te se oporavile od ratnih gubitaka. Zemlje Zapadne Europe zato su i danas među razvijenijim zemljama Europe i svijeta.

Komunističke zemlje koje danas postoje većinom nisu zadržale plansko gospodarstvo, engo su uvele elemente slobodnog tržišta. Takve su Kina, Kuba, Laos i Vijetnam. Jedina koja je zadržala plansko gospodarstvo po principu Staljina je danas Sjeverna Koreja.

Mihail Gorbačov je bio je sovjetski vođa koji je pokušao spasiti SSSR i Istočni blok uvođenjem perestrojki. To je program ekonomskih mjera, pomoću kojih je predložio uvođenje nekih elemenata slobodnog tržišta u plansko gospodarstvo.

Američki državni tajnik George Marshall izradio je plan o obnovi poslijeratne Europe. Taj je plan predviđao nih gospodarskih poticaja, ali i plan o suzbijanju komunizma.

Gospodarstvo zemalja Istočne Europe bilo je ovisno o državi. Izvoz proizvoda i uvoz odvijao se samo unutar tih zemalja, pa je dolazilo i do manjka proizvoda. Osim toga, nije se ulagalo u tehnologiju i poljoprivredu, a države su se često zaduživale. Sve to dovodilo je do velikih gospodarskih poteškoća u Istočnom bloku.

Kao vodeća, a ujedno i najjjača gospodarska država Istočnog bloka bila je SSSR. Gospodarstvo SSSR-a utjecalo je na gospodarstvo drugih država Istočnog bloka.

Kalašnjikov je vrsta sovjetske puške, nazvana prema njenom inženjeru Kalashnikovu. Sovjetska industrija ulagala je puno u vojnu i ratnu industriju i bila je jedna od najrazvijenih na svijetu. Ova puška postala je i vrlo popularan izvozni proizvod.

Plansko gospodarstvo karakteristično je za zemlje Istočnog bloka. U njima je država ta koja provodi sve odluke koje se tiču proizvodnje i raspodjele. Planira se što se proizvodi, koliko i kako. Osim toga, nema tržišne konkurencije i ona se ni ne potiče. Sve je u kontroli države.

Staljin je svoje upravljanje državnim gospodarstvom svodio na stroge protokole, koji nisu imali velikog profita. Tek nakon što je Staljin 1953. godine umro, gospodarstvo SSSR-a doživljava veći razvoj, ali nikad nije doseglo američke prilike.

Budući da su SAD i SSSR bile vodeće dvije sile dvaju blokova, njihove razlike su ih dovodile do velikih političkih i gospodarskih razlika. Obje su se pripremale za neki budući sukob, pa je cilj bio naoružati se i rzavijati oružje u slučaju izbijanja novog rata. Tako su najviše novca trošile upravo na oružje.

Kao gospodarski najjača sila Zapadnog bloka, ali i svijeta nakon rata izdignulu su se Sjedinjene Američke Države. SAD su svojim ekonomskim planom oporavka Europe uz sebe vezale i brojne druge države.

Tranzicija predstavlja proces koji su prošle zemlje koje su nakon raspada komunizma morale prijeći s planskog na tržišno gospodarstvo.

Tržišno ili slobodno gospodarstvo podrazumijeva postojanje privatnog vlasništva. U planskom gospodarstvu vlasnik gospodarskih subjekata je država. Država u tržišnom gospodarstvu nema udijela.