Društveni život u totalitarnim društvima

Za Hitlera je ideal bilo postići čistoću rase u kojoj će vladati arijevci, pripadnici čiste i vrijedne rase, rase ljudi koji su nadmoćni u odnosu na ostale rase i narode.

Albert Einstein 1933. godine otišao je u posjet SAD-u. U međuvremenu je donesen zakon da Židovi ne smiju poučavati na sveučilištima. Einstein je ostao živjeti u SAD-u.

Mussolini je u izgradnji kulta ličnosti utjecao tako što je zahtijevao da ga se prrikazuje kao vojnika, čovjeka punog znanja, oca i muškarca. Tako je htio o sebi stvoriti sliku velikog vođe, koji će biti prikazan kao najbolji u svemu.

Sve što se protivilo nacističkoj ideologiji nije bilo poželjno. Tako su se na progonu našle i mnoge knjige i pisci. Knjige su i spaljivane, a psoebno one povezane sa židovstvom.

Gulazi su bili radni logori u koje su slani neprijatelji sovjetskog režima. Mnogi su u logorima i umrli jer se radilo o okrutnim uvjetima i zlostavljanjima.

Ova parola vezana je za Benita Mussolinija, fašističkog vođu i premijera vlade u Kraljevini Italiji. Nosio je titulu Duce (vođa), a ta se parola nalazila na njegovim slikama i posterima da se izrazi da je on nositelj vlasti i odluka u državi.

Tajna policija koja je u nacističkoj Njemačkoj nadzirala građane zvala se Gestapo. Postojanje Gestapa biloje svima znano, a pripadnici Gestapa progonili su sve one koji su smatrani nižim rasama i odvodili ih.

Mržnja prema Židovima i zagovaranje da im se ukinu ljudska i građanska prava naziva se antisemitizam. Ova ideja bila je sastavni dio nacističke ideologije koju je promovirao Adolf Hilter.

Kult ličnosti predstavljao je slijeđenje i obožavanje vođa, što se posebno događa u totalitarnim društivma. Tako je u Rusiji postojao kult ličnosti Lenjina i Staljina, u Italiji Mussolinija, a u Njemačkoj kult ličnosti Adolfa Hitlera.

Odmah nakon kraja Prvog svjetskog rata u Njemačkoj je proglašena republika, koja se nazivala Vajmarska Republika. Iako je bila teško pogođena ratom, hvatala je svjetske trendove u kulturi i tehnologiji.

Za vrijeme Staljina, vođe Komunističke partije i SSSR-a dolazilo je do najvećeg i najokrutnijeg obračuna s neprijateljima režima. To se razdoblje prema Staljinu zove \"staljinizam\".

Kao najvažniji medij početka 20. stoljeća bio je radio. Bio je dostupan javno i tako je služio za prenošenje ideoloških poruka.

Prvi svjetski rat pokazao je da Rusija zaostaje za Europom. Zato su uvedene brojne promjene poput uvođenja ravnopravnosti muškaraca i žena u pravima. Radni uvjeti su poboljšani tako što je uvedeno osmosatno radno vrijeme, dobili su zdravstveno osiguranje i plaćen godišnji i mirovine. Obrazovanje je postalo besplatno.

Tajna policija Staljinova režima zvala se Čeka. Bila je to tajna policija, iako su svi znali da postoji. Čeka je u ime režima rješavala sve političke protivnike, koji su bili kažnjeni.