Društveni život u prvoj jugoslavenskoj državi

U hotelu Esplanade je u Zagrebu 1927. g. održan izbor za miss Zagreba na kojem je pobijedila Štefica Vidačić. Kasnije je pobijedila i kao miss Kraljevine SHS te miss Europe u Berlinu. Zbog tih pobjeda postala je slavna glumica.

Tjelesno je kažnjavanje u školama bilo dozvoljeno, a učitelji su najčešće koristili šibu kao sredstvo. Učenike se kažnjavalo šibanjem po dlanovima, klečanjem na koljenima, stajanjem u kutu i dr.

Nastup tamnopute plesačice Josephine Baker naišao je na žestoke kritike svećenstva te su tijekom nastupa bacili smrdljivu bombu. Josephine Baker je bila proturasistička aktivistica te je okupljala i uzdržavala napuštenu djecu raznih rasa.

Društveni život grada se uvelike razlikovao od društvenog života sela. U gradu je bilo više institucija oko kojih se okupljao društveni i kulturni život, kao što su primjerice knjižnice, muzeji, kazališta. Život na selu je bio usmjeren na poljoprivredne radove, vjerske svetkovine i tradicionalne običaje.

Gradsko stanovništvo posjećivalo je muzeje, kazališta, kinodvorane, knjižnice i uglavnom se zabavljalo u sličnim društvenim i kulturnim ustanovama. Seosko stanovništvo nije imalo prilike za takvu vrstu zabave jer se takve institucije nisu otvarale u selima.

Marija Jurić Zagorka je hrvatska književnica i novinarka. Pokrenula je i uređivala Ženski list i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Najpoznatije književno djelo Marije Jurić Zagorke je Grička vještica.

Mara Matočec je poznata kao spisateljica i političarka u Seljačkom pokretu braće Radić. Velika je zagovornica emancipacije i prava žena. Isticala je važnost pismenosti i školovanja. Pisala je za Zagorkin list Hrvatica.

Stanovnici sela su nosili odjeću koju danas nazivamo narodna nošnja. Primjerci narodnih nošnji se čuvaju u etnografskim i zavičajnim muzejima i zbirkama.

Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) bio je sportski klub iz Zagreba koji je ujedno bio i jedan od važnijih jugoslavenskih klubova. Imali su i muške i ženske sportove, natjecali su se na brojnim prvenstvima. 1921. g. između nogometne sekcije HAŠK-a i kluba Građanski održana je nogometna utakmica.

Umjetnici iz Kraljevine SHS sudjelovali su na međunarodnoj izložbi Art-deco koja se 1925. g. održala u Parizu.

1927. godine je izgrađena zgrada zagrebačke burze. Međuratno razdoblje je bilo doba procvata hrvatske židovske zajednice. Tijekom tog vremena je velik broj poslovnih i privatnih zgrada u Zagrebu projektirano od strane arhitekata židovskog porijekla.

U Zagrebu se nalazi najstariji zoološki vrt u jugoistočnoj Europi, a nalazi se u Maksimiru. 1925. g. je u vrt došao pavijan Štefek, nakon toga su se mogle vidjeti i lisice, sove, sjeverni medvjedi i zoološki vrtić proglašen je vrtom 1927. g.

Žene su se uglavnom borile za pravo glasa i to su isticale kao glavni društveni problem. Željele su biti ravnopravne punoljetnim muškarcima te da i one imaju ulogu u političkim pitanjima.

Židovska zajednica u hrvatskim zemljama imala je veliki utjecaj na razne grane, kao što su industrija, bankarstvo, trgovina i obrti. U jugoslavenskoj državi židovska zajednica doživjela je procvat. Bavili su se brojnim zanimanjima, a između ostaloga bili su i vrsni arhitekti pa su imali ulogu u razvoju gradova.

Život seljaka je bio vezan u najvećoj mjeri na sezonske poljoprivredne radove. Gradovi su u velikoj mjeri ovisili upravo o selu, odnosno o opskrbi sa sela i robi koja se kupovala na tržnicama.

Siromašni dio naroda nije vidio smisao upisivanja djece u školu, jer su smatrali da će djeca ionako nastaviti raditi na poljoprivredi.

Iako su vlasti nastojale povećati pismenost naroda, u školu se nije upisivao velik broj djece. U prosjeku je u školama bilo upisano više dječaka.