Detant i nove napetosti

U Helsinkiju je 1975. godine održana Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji. Na toj je konferenciji dogovorena suradnja država i popuštanje napetosti između Istočnog i Zapadnog bloka. Osim europskih država, na konferenciji su prisustvovale SAD i Kanada.

Margaret Thatcher bila je nepopustljiva u svojim odlukama, pa su je nazvali „željezna lady“. Pred kraj svog mandata, kad je već bilo izgledno da će se dvije njemačke države ujediniti, ona se protivila tom ujedinjenju i europskim integracijama. Naime, ona je bila jako sumnjičava prema istočnim Nijemcima i prema tome da je moguće provesti takvu društvenu promjenu.

U Afganistanu je 1978. godine došlo do državnog udara i stvorena je Demokratska Republika Afganistan. Sovjeti su podupirali komunističku vladu, a protiv komunističkih vlasti podigli su se mudžahedini, vojne jedinice islamističkih pripadnika. Mudžahedine su pomagale zapadne sile u borbi protiv sovjeta.

Nakon što su neprestani sukobi, izgradnja nuklearnog oružja i svemirske utrke opteretili gospodarstva obaju blokova, tijekom sedamdesetih godina došlo je do popuštanja i ograničavanja nuklearnog naoružanja. Počeli su se dogovarati međusobna suradnja i izgradnja povjerenja.

Osim dogovorenog popuštanja napetosti među blokovima, na konferenciji su potvrđene europske granice koje su stvorene završetkom Drugog svjetskog rata. Time se htjelo spriječiti daljnje sukobe i potvrditi pravo svake države na jednakost, slobodu i političku neovisnost.

Kada su za vrijeme detanta SAD i SSSR počeli organizirati zajedničke svemirske misije, to je označilo kraj svemirske utrke. Suradnja u svemiru od tada je bila česta do danas. No, ovo još uvijek nije označilo kraj hladnog rata.

Od 1979. godine do 1990. godine britanska premijerka bila je Margaret Thatcher. Zbog svoje nepopustljivosti i jakog karaktera prozvali su je „željezna lady“. Provela je mnoge reforme gospodarstva, a sudjelovala je i u poslovima vanjske politike.

Politika detanta je smirila napetosti, ali nije označila kraj hladnog rata. Iako su se i SSSR i SAD obvezale na popuštanje hladnoratovskih napetosti, SSSR se upleo u vojnu intervenciju u Afganistanu 1979. godine kako bi podržali komunističku vladu. To je značilo novo zaoštravanje odnosa između blokova.

Kad je došlo do zbližavanja blokova, zapadnonjemački kancelar Willy Brandt je 1970. godine posjetio Varšavu i poklonio se pred spomenikom židovskih žrtava. On je vodio politiku zbližavanja i boljih odnosa Zapadne i Istočne Njemačke. Dobitnik je i Nobelove nagrade za mir 1971. godine.

Nakon što su SAD i SSSR godinama održavali loše odnose i utrkivali se u naoružanju te ratovali između sebe pomažući razne lokalne ratove, iscrpili su svoje gospodarstvo. Stoga su 1970-ih godina počeli politiku detanta, odnosno popuštanja napetosti među blokovima i okretanje suradnji.