Nakon što su supersile počele stvarati vojno-političke saveze, države svijeta, a posebno Europe počele su se priklanjati jednoj ili drugoj strani. Tako je došlo do podjele na blokove: Istočni i Zapadni blok.

Marshallov plan bio je financijska pomoć, a predviđao je davanje zajmova, tj. kredita europskim državama da oporave svoje gospodarstvo.

Pored utrke u naoružavanju, hladni rat je doveo do svemirske utrke. Pri tome su se Amerika i Rusija neprestano natjecale tko će prije poslati prve ljude u svemir. To je na kraju i dovelo do slanja životinja, a na kraju i čovjeka u svemir.

Na prostoru Zapadne Njemačke stvorena je od tri okupacijske zone Savezna Republika Njemačka. Stvorena je od američke, britanske i francuske okupacijske zone. Glavni grad je bio Bonn.

SAD je 1949. potaknuo osnivanje Sjevernoatlanstkog saveza ili NATO saveza. Uz SAD, osnivači ovog saveza bile su Velika Britanija, Francuska, Italija, Portugal i mnoge druge.

Europska unija razvila se iz Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je osnovana 1951. godine kao gospodarska organizacija.

Na štetu svojih stanovnika SSSR i zemlje Istočnog bloka poticale su razvoj vojne industrije. Razlog tome bila je utrka u naoružanju. Istočni blok pripremao se za mogući ratni sukob sa Zapadnim blokom, ali su htjeli i zastražiti Zapadni blok svojom vojnom moći.

Tijekom sovjetske blokade Berlina, Saveznici su uspostavili tzv. \"zračni most\", odnosno iz aviona su padobranima na grad bacali potrepštine jer grad zbog blokade nije dobivao hranu i ostale potrebne stvari.

U Istočnom bloku i dalje su komunistički režimi provodili ograničavanje građanskih i osobnih sloboda. No, došlo je ipak do poboljšanja socijalnih prava, poput besplatnog zdravstvenog osiguranja i dostupnosti obrazovanja. Poticani su industrijalizacija i modernizacija društva.

Sovjeti su 1948. godine blokirali prilaze Berlinu jer nisu bili zadovoljni time da se kontrola nad Njemačkom vrati Nijemcima, a Saveznici su radili na tome. SSSR je htio imati kontrolu nad svojom zonom u Njemačkoj.

Željezna zavjesa zamišljena je granica koja je dijelila Europu, ali i svijet na dva politička bloka, Istočni (komunistički) i Zapadni (kapitalistički) blok.

U Drugom svjetskom ratu SAD i SSSR ratovale su na istoj strani, protiv Njemačke i njenih saveznika. Nakon što je rat završio, SAD i SSSR su bile vojno, politički i gospodarski najjače sile na svijetu, pa ih se naziva i supersilama.

Na mirovnoj konferenciji u Parizu 1947. američki državni tajnik George Marshall predoložio je financijsku pomoć europskim državama, kako bi se brzo oporavile od rata. To je bio niz kredita koji su se davali državama da obnove svoje gospodarstvo i državu.

Zajednički cilj svih Saveznika bio je poraziti Njemačku i pobijediti u ratu. Dok je rat trajao, taj je zajednički cilj i držao na okupu SAD, SSSR i ostale saveznike. Nakon rata, ciljevi i ideologija SAD-a i SSSR-a počeli su se razilaziti.

Jugoslavija je na čelu s Josipom Brozom Titom odlučila svoju vanjsku politiku voditi tako da njeguje dobre odnose sa Zapadom, ali da ne ulazi u savez s nikim. Tako Jugoslavija nije pripadala nijednom savezu, nego je bila nesvrstana članica.

Njemačka je podijeljena na 4 okupacijske zone: američku, francusku, britansku i sovjetsku.

U državama Istočnog bloka demokracija nije postojala jer je vladao jednostranački sustav. To je značilo da je jedina dopuštena vladajuća stranka bila komunistička. Izbori nisu postojali ili ako ih je bilo, jedina opcija je bila ta jedna stranka.

Od sovjetske okupacijske zone stvorena je Istočna Njemačka ili Demokratska Republika Njemačka. Glavnim gradom proglašen je Berlin.

SSSR je kao suprotnost NATO savezu osnovao 1955. godine Varšavski pakt. Uz SSSR, u paktu su bile gotovo sve istočnoeuropske zemlje: Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska.

Glavno obilježje hladnog rata bila je utrka u naoružavanju, pri čemu su se SAD i SSSR ubrzano vojno opremale, gradile atomsko oružje, zrakoplove, u slučaju da dođe do stvarnog rata. Uz to, svoje su natjecanje pokazivali i u gradnji svemirskih letjelica i odlaska u svemirske misije. Poticali su i lokalne ratove, sudjelovali na suprotnim stranama i tako se preko drugih sukobljavali.

U Zapadnom bloku prevladavalo je slobodno tržišno gospodarstvo, odnosno nije bilo ovisno o državi i nije se kontroliralo koliko se i čega proizvodi. U Istočnom bloku vladalo je državno, tj. plansko gospodarstvo. Država je nadzirala svu proizvodnju i usmjeravala daljnje tijekove proizvodnje.

Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, potaknuo je 1951. godine osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik, s ciljem gospodarskog približavanja Njemačke i Francuske, ali i drugih europskih država.

Sjedinjene Američke Države izašle su iz Drugog svjetskog rata kao gospodarski i politički jaka država. Stoga se ova država postavila na čelo Zapadnom bloku, a pomagala je svoje članice i financijski.

Podjela svijeta na blokove uzrokovala je političke napetosti i sukobe koji su isključivali ratne sukobe, a takve napetosti osjećale su se cijelu drugu polovicu 20. stoljeća. Takvo razdoblje sukoba bez oružja naziva se hladni rat.