Antifašistički partizanski pokret

AVNOJ je nakon proglašenja DFJ postao zakonodavno tijelo nove jugoslavenske države. Uspostavljena je i privremena vlada pod nazivom Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ).

Prvi partizanski odred se u Hrvatskoj osnovao 22. lipnja 1941. god. u Sisku na čelu s Vladom Janićem Capom. Ovaj datum obilježavamo u Hrvatskoj kao \"Dan antifašističke borbe\".

Na čelu privremene vlade Demokratske Federativne Republike Jugoslavije se nalazio Josip Broz Tito.

Na čelu Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) se nalazio književnik Vladimir Nazor.

Nakon kapitulacije Italije, odlukom ZAVNOH-a Hrvatskoj su priključeni svi hrvatski krajevi i Istra koja NIKAD prije nije bila dio Hrvatske.

Teheranska konferencija je konferencija najviših predstavnika Saveznika na kojoj je jedna od donesenih odluka bila ta da će Saveznici pomagati partizanima u Jugoslaviji.

Jedna odluka AVNOJ-a je bila da oslobođena Jugoslavija treba biti načelo demokratska i zajednica ravnopravnih naroda.

Desant na Drvar 1944. godine bila je velika njemačka operacija kojom su pokušali zarobiti i maknuti Tita i tako uništiti vodstvo partizanskog pokreta, ali to je bilo bezuspješno.

Vrhovno predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji je bilo Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Osnovano je krajem 1942. god. od strane jugoslavenskih komunista.

Izvršno tijelo AVNOJ-a je bio Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ). NKOJ je imao funkciju partizanske vlade.

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije je utemeljeno u Bihaću. Ono je djelovalo kao vrhovno političko tijelo partizanskog pokreta.

Jugoslavenska vlada koja je pobjegla kad je rat izbio te kralj Petar II. Karađorđević nisu se smjeli vratiti u zemlju. Tek 1944. godine sklopljeni su sporazumi između Tita i predstavnika kraljevske vlade pa je dogovoreno stvaranje zajedničke vlade.

Bratstvo i jedinstvo je borbena parola Komunističke partije Jugoslavije. Politika bratstva i jedinstva je tijekom rata imala za cilj obnovu Jugoslavije kao federacije ravnopravnih naroda.

AVNOJ je nakon proglašenja DFJ postao zakonodavno tijelo nove jugoslavenske države. Uspostavljena je i privremena vlada pod nazivom Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ).

Hrvatski političar dr. Ivan Ribar je na prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću 26. i 27. studenoga 1942. izabran za predsjednika AVNOJ-a i to ostaje sve do 1945. godine.

Na čelu Komunističke partije Jugoslavije se nalazio Josip Broz Tito koji je i utemeljio partizane, naoružani komunistički pokret koji se borio za oslobođenje Jugoslavije od njemačke okupacije te za uspostavu komunističkog režima u poslijeratnoj Jugoslaviji.

Bitka na Sutjesci li \"Operacija Schwarz\" trajala je od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. To je bio napad Sila osovine koji je za cilj imao uništenje jugoslavenskih partizanskih jedinica u blizini Sutjeske u jugoistočnoj Bosni. Unatoč velikim gubitcima i porazu koje su partizani doživjeli, ta se bitka smatra prekretnicom u ratu na prostoru Jugoslavije.

U Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji priznata su prava narodima i narodnim državama Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Makedonije, čime je Jugoslaviju činilo 6 federalnih država, kasnije prozvanih republikama.

Demokratska Federativna Jugoslavija proglašena je 29. studenoga 1943. godine u Jajcu na drugom zasjedanju AVNOJ-a.

Prvi partizanski odred se u Hrvatskoj osnovao 22. lipnja 1941. god. u Sisku na čelu s Vladom Janićem Capom. Ovaj datum obilježavamo u Hrvatskoj kao \"Dan antifašističke borbe\".

Demokratska Federativna Jugoslavija proglašena je 29. studenoga 1943. godine u Jajcu na drugom zasjedanju AVNOJ-a.

Mladen Lorković i Ante Vokić su u kolovozu 1944. godine pokušali izdati ustaški režim i dogovoriti se sa Saveznicima, odnosno pokušali su izvesti državni udar jer su vidjeli da nemaju njemačku pomoć zbog njemačkih gubitaka po Europi. Pavelić je doznao za urotu, uhitio ih i ubio.

Žene su bile okupljene u Antifašistički front žena (AFŽ).

Bitka na Neretvi (1943.), Sile Osovine su nanijeli velike gubitke partizanima. Unatoč velikim gubitcima partizani su izbjegli potpuno uništenje, te su mogli nastaviti sa svojim djelovanjem.

Prvi partizanski odred se u Hrvatskoj osnovao 22. lipnja 1941. god. u Sisku na čelu s Vladom Janićem Capom. Ovaj datum obilježavamo u Hrvatskoj kao \"Dan antifašističke borbe\".

Kratice NOP i NOB koristimo za ustanak partizana, a znače Narodnooslobodilački pokret (NOP) i Narodnooslobodilačka borba (NOB).

Demokratska Federativna Jugoslavija proglašena je 29. studenoga 1943. godine u Jajcu na drugom zasjedanju AVNOJ-a.

Prvi sisački partizanski odred je već nakon samo jednog dana od osnivanja (22. lipnja 1941.) izveli prvu akciju - minirali su željezničku prugu Sisak - Greda.

Partizani su koristili gerilsko ratovanje jer su imali malo boraca i slabo naoružanje.

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije ili NOVJ je naziv za Partizansku vojsku.

Glavni (ne generalni) štab narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Hrvatske je organizirao operacije partizanskih jedinica na područje Hrvatske.

Na trećem zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom 1944. g. je Vladimir Nazor kao predsjednik ZAVNOH-a proglasio Federalnu Državu Hrvatsku. Time je Hrvatska postala jedna od 6 federalnih država u novoj Jugoslaviji.

Zbog progona Srba i drugih naroda koje su provodili ustaše, Srbi i drugi narodi sve su se više priključivali partizanskim odredima što je omogućilo jačanje partizana i njihove uspjehe.

Na čelu Komunističke partije Jugoslavije se nalazio Josip Broz Tito koji je i utemeljio partizane, naoružani komunistički pokret koji se borio za oslobođenje Jugoslavije od njemačke okupacije te za uspostavu komunističkog režima u poslijeratnoj Jugoslaviji.

Antifašistički odredi, među kojima partizani i Narodnooslobodilačka vojska iz Jugoslavije na kraju rata počeli su se nazivati Jugoslavenskom armijom. U njoj je bilo oko 800 000 vojnika.

Dio hrvatskih domobrana i srpskih četnika je krajem rata prešao u partizane. Uvjet za prelazak je bio da osoba nije počinila zločine.

Komunistička partija Jugoslavije i Savez komunističke omladine Jugoslavije bili su zabranjeni u Kraljevini Jugoslaviji, a u NDH su također djelovali ilegalno i bili progonjeni jer su se kao antifašisti borili protiv ustaškog režima.

Tito je sklopio sporazum sa Staljinom o pomoći partizanima. Tako je Crvena armija došla u Srbiju i pomogla pri oslobađanju Beograda. Nakon toga su partizani napredovali i oslobodili druge dijelove Srbije te područja Crne Gore, Makedonije i Dalmacije.