Stradanja u Domovinskom ratu

Ratom su oštećeni ili potpuno uništeni brojni spomenici i kulturna baština, od brojnih gradova, preko umjetničkih djela koja su pokradena do razaranja prometne infrastrukture. Hrvatska se zbog svega toga poslije rata jako sporo oporavljala.

U studenom 2012. donesena je oslobađajuće presuda za hrvatske generale Mladena Markača i Antu Gotovinu. Generali su u hrvatskom narodu doživljeni kao heroji i simboli oslobodilačkog Domovinskog rata.

Nedaleko od Požege, u mjestu Voćin u zapadnoj Slavoniji, počinjen je jedan od većih zločina u Domovinskom ratu. I tu je kao i drugim mjestima u Hrvatskoj počinjeno etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Osim u Voćinu, veliko etničko čišćenje počinjeno je na Ovčari, u Škabrnji i u Baćinu.

\n

Sporazum o normalizaciji odnosa je pravni dokument kojima su se regulirali posljeratni odnosi između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Potpisan je u kolovozu 1996. godine u Beogradu. Obje su se zemlje obvezale da će poštivati jedna drugu kao neovisne, suverene države u okviru svojih međunarodnih granica te da će se rješavati sporovi mirnim putem.

\n

U koloni u kojoj su protjerani građani Vukovara izlazili iz grada nalazila se šestogodišnja Željka Jurić, koja je bila u plavom kaputiću. Postala je simbol Vukovara jer je njena fotografija obišla svijet, a danas ta slika krasi i murale diljem zemlje.

Koncentracijske logore su osnivale JNA i srpske vlasti kako bi imale gdje poslati hrvatske zarobljenike. U logorima su ljude mučili, izgladnjivali, neki su pušteni nakon nekog vremena, a neki su tamo i umrli ilii ubijeni.

\n

Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije osnovan je 1993. godine od strane Ujedinjenih naroda. Sjedište suda je u Haagu, pa se često i naziva haški sud. Najviše je optužnica podignuto protiv srpskih i crnogorskih državnih i vojnih dužnosnika, a od 90 optuženih osoba 18 je Hrvata.

\n

\n

Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije osnovan je 1993. godine od strane Ujedinjenih naroda. Sjedište suda je u Haagu, pa se često i naziva haški sud. Najviše je optužnica podignuto protiv srpskih i crnogorskih državnih i vojnih dužnosnika, a od 90 optuženih osoba 18 je Hrvata.

\n

\n

Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije osnovan je 1993. godine od strane Ujedinjenih naroda. Sjedište suda je u Haagu, pa se često i naziva haški sud. Najviše je optužnica podignuto protiv srpskih i crnogorskih državnih i vojnih dužnosnika, a od 90 optuženih osoba 18 je Hrvata.

\n

Ratom su uništene i ceste i pruge. U to vrijeme cestovni i željeznički promet bio je vrlo važan za hrvatske krajeve. Okupacijom nekih područja, dijelovi Hrvatske bili su prometno odsječeni, a ceste i pruge su uništavane ili su propadale. To je značilo i dug oporavak prometne infrastrukture nakon rata.

\n

Sporazum o normalizaciji odnosa je pravni dokument kojima su se regulirali posljeratni odnosi između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Potpisan je u kolovozu 1996. godine u Beogradu. Obje su se zemlje obvezale da će poštivati jedna drugu kao neovisne, suverene države u okviru svojih međunarodnih granica te da će se rješavati sporovi mirnim putem.

\n

Jedna od najvećih masovnih grobnica nalazi se u Vukovaru. To je danas Memorijalno groblje žrtava, a postavljeno je na mjestu gdje je ekshumirano 938 tijela, zbog čega je postavljeno toliko bijelih križeva.

\n

Procjenjuje se da je ukupan broj stralih u Hrvatskoj 19 828. Ukupno stradalih vojnika je 12 433, od toga ih je 8 707 hrvatskih branitelja i 3 726 pripadnika JNA i srpskih postrojbi. Ukupan broj stradalih civila je 6 519 od čega je 4435 Hrvata, a 2 051 Srba.

\n

Agresija je utjecala na negativni razvoj gospodarstva jer je uništeno oko 25% prijeratnih gospodarskih kapaciteta. Hrvatska je za razvoj i oporavak imala velike troškove jer je uništen veliki dio spomeničke i umjetničke baštine, ako i gospodarskih građevina.

S područja Vukovara protjeran je najveći broj ljudi, oko 32 000. Kućama se nakon izbjeglištva vratio samo dio, oko dvije trećine.

Vukovarski vodotoranj građevina je koja i danas podsjeća na ratna stradanja i otpor koji su hrvatske snage pružale u obrani Vukovara. Postao je simbolom Domovinskog rata jer je izdržao gotovo 600 projektila koji su ga pogodili tijekom napada na grad.

Zbog etničkog čišćenja koje su provodili Srbi u Hrvatskoj, neki dijelovi Hrvatske su promijenili svoj etnički sastav, a kada je nakon Oluje većina Srba otišla iz Hrvatske, to je utjecalo i na ukupni etnički sastav zemlje.

U logorima su se prema zarobljenicima ponašali tako da su ih mučili, mlatili, izgladnjivali, a tamo bi boravili mjesecima. Neki su dobili ozljede koje će nositi do kraja života. Mnogi su i umrli u logorima jer se vode nestalima.

Osim ratnih stradanja i viskog mortaliteta koji se negativno utjecao na demografiju Hrvatske, rat je utjecao i na smanjenje broja stanovnika kroz smanjeni natalitet i iseljavanje stanovnika. Tako se broj stanovnika od 1991. do 2001. godine smanjio za 8%.

Na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu osuđeni su i hrvatski pripadnici vojnih formacija zbog zločina koje su počinili nad srpskim civilnim stanovništvom. Zločina je bilo i s jedne i s druge strane.

Etničko čišćenje pojam je koji se odnosi na ubijanje, protjerivanje ili prisilno preseljavanje nekog naroda s nekog područja kako bi se ostvarila izmjena narodnog sastava tog područja. Etničko čišćenje u Domovinskom ratu provodili su Srbi na okupiranim područjima.