Posljedice Drugog svjetskog rata

\n

Broj žrtava je nemoguće precizno utvrditi, ali procjenjuje se da je broj mrtvih u Drugom svjetskom ratu od 70 do 85 milijuna. Jugoslavija je imala 1,1 milijun mrtvih, od čega je najveći broj Židova i Roma.

\n

Prema broju stradalih civila i vojnika te prema broju država koje su bile uključene, Drugi svjetski rat do danas je ostao najveći rat u povijesti.

\n

Procjenjuje se da je ukupan broj stradalih u Drugom svjetskom ratu od 70 do 85 milijuna ljudi. Gubitke od čak 25 milijuna ljudi je imao SSSR.

\n

\n

Tijekom Drugog svjetskog rata desila su se najveća razaranja u dosadašnjoj povijesti. Broj žrtava rata je nemoguće precizno odrediti, ali procjene se kreću od 70 do 85 milijuna ljudi.

\n

\n

Izbjeglice možemo definirati kao osobe koje su zbog rata (ili nekih drugih nepogoda) bile prisiljene da trajno ili na duži vremenski rok napuste svoju domovinu.

\n

\n

Broj žrtava je nemoguće precizno utvrditi, ali procjenjuje se da je broj mrtvih u Drugom svjetskom ratu od 70 do 85 milijuna. Jugoslavija je imala 1,1 milijun mrtvih, od čega je najveći broj Židova i Roma.

\n

Totalni rat koji je za cilj imao uništenje cijelih naroda i svega doveo je do velike materijalne štete tako da su uništena čak cijela naselja, stambeni i industrijski objekti.

\n

Program „Lebensborn“ (prijevod: Izvor Života) pokrenut je 1935., glavni ideolog bio je Heinrich Himmler, jedan od najbližih Hitlerovih suradnika. Tijekom rata su na okupiranim prostorima uzimali djecu kako bi ih 'germanizirali'. Glavni cilj je bio da se u nizu specijalnih domova odgoji stotine tisuća pravih arijevaca kako bi se dobila rasno čista generacija.

\n\n\n\n

\n\n\n\n

\n

Saveznici su se morali riješiti dio oružja koje su zaplijenili od sila Osovine. Tako je dio oružja bačen u ocean, što je ostavilo nepoznate posljedice.

Vojska kad okupira neko područje koristi domaće životinje da se prehrani. Pri bombardiranju gradova uništeni su i biljni i životinjski svijet. Zagađena je i atmosfera.

Iako je nemoguće odrediti točne brojke, bez domova i prisilno iseljeno ostalo je u Europi oko 21 milijun ljudi. U traženju i identifikaciji žrtava aktivirale su se organizacije poput Crvenog križa i udruga veterana.

U ratne gubitke ubrajaju se ljudski gubitci i materijalna šteta. Pod ljudske gubitke podrazumijevaju se stradali i ranjeni, a materijalne posljedice uključuju uništenja infrastrukture te gospodarske posljedice.

Vojnici koji su zarobljeni na istočnom bojištu, odnosno u SSSR-u nisu se još desetak godina vratili kućama jer su ih u SSSR-u zadržavali da prisilno rade kako bi nadoknadili štetu.