Pitanje pravde i odmazde

Alojzije Stepinac je bio zagrebački nadbiskup. Godine 1946. optužen je za suradnju s ustaškom vlašću i osuđen na 16 godina zatvora.

\n

Kapo - taj se naziv koristio za zatvorenike koncentracijskih logora (logoraše) koji su SS-ovskim čuvarima bili pomoćnici. Na ovaj su način nacisti željeli smanjiti troškove i potrebu za većim brojem čuvara te dovesti do podjele među samim zatvorenicima jer su kapoi u odnosu na druge zatvorenike imali određene privilegije. Neke od privilegija su bile: bolja odjeća, bolja hrana, privatne odaje i sl.

\n

U Jugoslaviji su bile sve vjerske zajednice pod pritiskom komunističke vlasti, no katolička crkva u Hrvatskoj je bila posebno izložena pritiscima i progonima. Primjer je bio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Njega je komunistička vlast lažno optužila radi surađivanja s ustašama u NDH, navodno je Stepinac poticao progon Srba, iako je Stepinac u stvarnosti pokušao zaštiti Židove i Srbe od progona vlasti u NDH.

Jedan od najviše bombardiranih njemačkih gradova bio je Dresden. Saveznici su bombardirali u završnim fazama rata više njemačkih i japanskih gradova. Procjenjuje se da je u Dresdenu stradalo između 22 i 25 000 ljudi.

Kod austrijskog mjesta Bleiburga, bjegunci s područja NDH predali su se Saveznicima. No Britanci su ih odbili i predali partizanskim postrojbama. Dio zarobljenika je odmah ubijen, a ostali su počeli mukotrpan i dugotrajan povratak u zemlju, kasnije nazvan križnim putom.

\n

Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata jedan je od najvećih primjera progona nekog naroda. Procjenjuje se da je stradalo od 500.000 i 2 milijuna Nijemaca. Najveći poslijeratni progon Nijemaca proveden je u Čehoslovačkoj, gdje se provelo konačno rješenje njemačkoga pitanja. Protjerano je 2,1 milijun Nijemaca iz Čehoslovačke, a prema procjenama je od 20 000 do 230 000 smrtno stradalo.

\n\n\n\n

\n\n\n\n

\n

\n

Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata jedan je od najvećih primjera progona nekog naroda. Procjenjuje se da je stradalo od 500.000 i 2 milijuna Nijemaca. Najveći poslijeratni progon Nijemaca proveden je u Čehoslovačkoj, gdje se provelo konačno rješenje njemačkoga pitanja. Protjerano je 2,1 milijun Nijemaca iz Čehoslovačke, a prema procjenama je 20 000 - 230 000 smrtno stradalo.

\n

Suđenje ratnih zločinca u Europi je bilo 1945. i 1946. god. u njemačkom gradu Nürnbergu.

Japanski glavni grad Tokio bio je mjesto suđenja zločincima iz Drugog svjetskog rata. Sudilo im se i u njemačkom gradu Nürnbergu. Suđeno im je zbog zločina protiv čovječnosti i zločina protiv mira.

Nijemci su bili narod koji je nakon rata često progonjen jer su u svakoj državi gledani kao neprijatelji i krivci za rat. Često se nad njima izvršavalo nasilje i protjerivani su.

\n

Elie Wiesel je bio židovski književnik i politički aktivist. 1944. je deportiran u Auschwitz. Tamo su mu ubijene majka i sestra, a otac mu je umro 1945. Elie je sa dvijema sestrama dočekao oslobođenje. U svojim djelima se bavi svojim iskustvom kao problemom holokausta i ljudskog stradavanja. Bio je sudionik brojnih antiratnih kampanja. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir (1986. godine).

\n\n\n\n

\n\n\n\n

\n

Kako ne bi došlo do miješanja stanovništva nakon rata, najčešće je došlo do protjerivanja nepoželjnih naroda. Tako su Nijemci protjerivani, Japanci i drugi nepoželjni. Došlo je i do razmjene stanovništva, kao što su Poljaci SSSR-u vratili Ukrajince.

Kod austrijskog mjesta Bleiburga, bjegunci s područja NDH predali su se Saveznicima. No Britanci su ih odbili i predali partizanskim postrojbama. Dio zarobljenika je odmah ubijen, a ostali su počeli mukotrpan i dugotrajan povratak u zemlju, kasnije nazvan križnim putom.

Japanski glavni grad Tokio bio je mjesto suđenja zločincima iz Drugog svjetskog rata. Sudilo im se i u njemačkom gradu Nürnbergu. Suđeno im je zbog zločina protiv čovječnosti i zločina protiv mira.

\n

Etničko čišćenje možemo definirati kao nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja putem protjerivanje, preseljenje ili likvidiranje dijela stanovništva. Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata iz Poljske, Čehoslovačke, Mađarske, Jugoslavije, Rumunjske i blatičkih zemalja je jedan od najvećih primjera progona nekog naroda.

\n

Amerikanci su bili nepovjerljivi prema Amerikancima japanskog podrijetla zbog japanskog napada na američku bazu Pearl Harbor u prosincu 1941. godine. Zbog toga su Amerikanci poslali dio naroda japanskog podrijetla u logore. Kasnije su se američke vlasti ispričale žrtvama.

Japanska vlada se 2011. godine ispričala korejskom veleposlanstvu i podigla Spomenik mira. Spomenik je dio isprike za japanska iskorištavanja korejskog stanovništva, posebno silovanja žena.

Odmazda je pojam koji označava osvetu nad većim brojem ljudi i nad njihovom imovinom. Nakon Drugog svjetskog rata došlo je odmazde pobjednika nad poraženima kako bi im se osvetili za ratne gubitke.

Pripadnici Jugoslavenske armije i partizani su smatrali da su bjegunci narodni neprijatelji i zato su si uzeli za pravo pogubiti veći broj zarobljenika. Procjenjuje se da je poginulo oko 70 000 ljudi.