Svijet po završetku Drugog svjetskog rata

Stanje za vrijeme blokovske podijele svijeta u kojoj nije došlo do međusobnog rata se zove \"hladni rat\". SAD i Sovjetski savez nisu vodili međusobni rat. Kuba je nakon puča Fidela Castra (Fidel Kastro) usko surađivalo sa Sovjetskim savezom. Sovjeti su stacionirali na Kubi atomsko oružje, što je vodio do tzv. \"kubanske krize\". SAD je zatražio da se ukloni ta opasnost, pa je došlo 1961. god. do Kubanske krize.

Zapadni saveznici su tijekom sovjetske blokade zapadnog Berlina opskrbili grad uz pomoć zrakoplova, poznato pod nazivom \"zračni most\". Sovjeti su ubrzo odustali od blokade zapadnog Berlina.

Za vrijeme hladnog rata bila su dva vojna saveza. Na zapadu NATO pod vodstvom SAD-a, a na istoku Varšavski pakt (\"Varšavski ugovor\") pod vodstvom Sovjetskog Saveza. OAS je organizacija američkih država, cilj OAS-a je razvoj demokracije i bolji razvoj gospodarske suradnje na američkom kontinentu.

U istočnoj Njemačkoj je vladala komunistička vlada koja je uspostavila sustav državnog socijalizma i plansko gospodarstvo. Zapadna Njemačka je bila demokratska parlamentarna republika s tržišnima gospodarstvom. Životni standard na istoku Njemačke je bio puno slabije od standarda na zapadu. Zato je veliki broj stanovnika bježao s istoka u zapadnu Njemačku

\n

Zapadni saveznici su tijekom sovjetske blokade zapadnog Berlina opskrbili grad uz pomoć zrakoplova, poznato pod nazivom \"zračni most\". Sovjeti su ubrzo odustali od blokade zapadnog Berlina.

\n

Saveznici su na konferenciji u Jalti na Krimu na početku 1945. god. donijeli odluku o osnivanju Organizacije ujedinih naroda (ONU). Cilj organizacije je mirno rješavanje međunarodnih sporova. ONU je konačno utemeljena 26.6.1945. god., a sjedište je u New Yorku. Ova organizacija postoji još i danas i ima 193 članica.

Zapadni saveznici su 1949. god. ujedinili svoje okupacijske zone u Njemačkoj (francuska, američka i britanska zona) i proglasili Saveznu Republiku Njemačku (zapadna Njemačka), glavni grad je postao Bonn. Sovjeti su odgovorili proglašenjem Njemačke Demokratske Republike (istočna Njemačka), glavni grad je bio istočni Berlin.

Vijetnamski rat se vodio od 1955. do 1975. god. Sjevernom Vijetnamu su pomagali Sovjeti i Kinezi, dok su Južnom Vijetnamu pomagali Amerikanci.

Saveznici su prema odluci Potsdamske konferencije podijelili Njemačku na četiri okupacijske zone, to su američka, britanska, sovjetska i francuska zona. Zapadni saveznici su se dogovorili oko ujedinjenja triju zapadnih zona (francuske, američke i britanske zone), s time se nisu složili Sovjeti pa su Sovjeti odgovorili totalnom blokadom zapadnog Berlina.

Zapadni saveznici su 1949. god. ujedinili svoje okupacijske zone u Njemačkoj (francuska, američka i britanska zona) i proglasili Saveznu Republiku Njemačku (zapadna Njemačka), glavni grad je postao Bonn. Sovjeti su odgovorili proglašenjem Njemačke Demokratske Republike (istočna Njemačka), glavni grad je bio istočni Berlin.

Zapadni saveznici su 1949. god. ujedinili svoje okupacijske zone u Njemačkoj (francuska, američka i britanska zona) i proglasili Saveznu Republiku Njemačku (zapadna Njemačka), glavni grad je postao Bonn. Sovjeti su odgovorili proglašenjem Njemačke Demokratske Republike (istočna Njemačka), glavni grad je bio istočni Berlin.

Saveznici su prema odluci Potsdamske konferencije podijelili Njemačku i Austriju na četiri okupacijske zone, to su američka, britanska, sovjetska i francuska zona.

Životni standard na istoku Njemačke je bio puno slabije od standarda na zapadu. Zato je veliki broj stanovnika bježao s istočnog Berlina u zapadni Berlin, a istočnonjemačka vlast je reagirala izgradnjom Berlinskog zida.

\n

Berlinski zid je bio dug oko 160 km te je odvajao Zapadni od Istočnog Berlina. Sagradila ga je istočnonjemačka vlast. Svrha zida je bila onemogućiti bijeg stanovnika iz Istočne u Zapadnu Njemačku. Počeo se graditi 1961., a srušen je 1989. godine.

\n\n\n\n

\n

Vijeće sigurnosti je jedno tijelo Organizacije ujedinih naroda Vijeće se sastoji od 5 stalnih članova (SAD, Francuska, Velika Britanije, Rusija i Kina) i 10 nestalnih članova koje se bira na dvije godine. Stalni članovi Vijeća sigurnosti imaju pravo ulaganja veta (zabrana donošenje odluke).

Saveznici su na konferenciji u Jalti na Krimu na početku 1945. god. donijeli odluku o osnivanju Organizacije ujedinih naroda (ONU). Cilj organizacije je mirno rješavanje međunarodnih sporova. ONU je konačno utemeljena 26.6.1945. god., a sjedište je u New Yorku.

Zapadni saveznici su tijekom sovjetske blokade zapadnog Berlina opskrbili grad uz pomoć zrakoplova, poznato pod nazivom \"zračni most\". Sovjeti su ubrzo odustali od blokade zapadnog Berlina.

Korejski rat se vodio u razdoblju od 1950. do 1953. god. Početak je bio napad sjeverne Koreje na južnu Koreju. Sjevernoj Koreji su pomagali Sovjeti i Kinezi, dok su Južnoj Koreji pomagali Amerikanci i zapadne sile.

Vijeće sigurnosti je jedno tijelo Organizacije ujedinih naroda. Vijeće se sastoji od 5 stalnih članova (SAD, Francuska, Velika Britanije, Rusija i Kina) i 10 nestalnih članova koje se bira na dvije godine. Stalni članovi Vijeće sigurnosti imaju pravo ulaganja veta (zabrana donošenje odluke).

Stanje za vrijeme blokovske podijele svijeta u kojoj nije došlo do međusobnog rata se zove \"hladni rat\". SAD i Sovjetski savez nisu vodili međusobni rat, no u Korejskom i Vijetnamskim ratu su SAD pomagale jednu a Sovjeti drugu ratnu stranu.

Za vrijeme hladnog rata bila su dva vojna saveza. Na zapadu NATO pod vodstvom SAD-a, a na istoku Varšavski pakt (\"Varšavski ugovor\") pod vodstvom Sovjetskog Saveza. OAS je organizacija američkih država, cilj OAS-a je razvoj demokracije i bolji razvoj gospodarske suradnje na američkom kontinentu.

Zapadni saveznici su 1949. god. ujedinili svoje okupacijske zone u Njemačkoj (francuska, američka i britanska zona) i proglasili Saveznu Republiku Njemačku (zapadna Njemačka), glavni grad je postao Bonn. Sovjeti su odgovorili proglašenjem Njemačke Demokratske Republike (istočna Njemačka), glavni grad je bio istočni Berlin.

Saveznici su na konferenciji u Jalti na Krimu na početku 1945. god. donijeli odluku o osnivanju Organizacije ujedinih naroda (ONU). Cilj organizacije je mirno rješavanje međunarodnih sporova. ONU je konačno utemeljena 26.6.1945. god., a sjedište je u New Yorku.

\n

Veto je pravo kojim se može staviti zabrana na donošenje i provedbu nekog zakona. Pravo veta ima 5 država, stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, a to su: SAD, Kina, Velika Britanija, Francuska i Rusija.

\n

\n

Ova je tvrdnja netočna. Svaka članica ima jednako pravo glasa, 1 država = 1 glas. 5 stalnih članica, SAD, Kina, Francuska, Velika Britanija i Rusija, imaju pravo veta, odnosno pravo zabrane na donošenje nekog zakona i njegovu provedbu.

\n

\n

Organizacija Ujedinjenih naroda trenutno broji 193 članice. Svaka članica ima pravo glasa; 1 država = 1 glas. Samo je 5 stalnih članica s pravom veta.

\n

Kuba je otok u karipskom moru koji je nakon puča Fidela Castra (Fidel Kastro) usko surađivalo sa Sovjetskim savezom. Sovjeti su stacionirali na Kubi atomsko oružje, što je dovelo do tzv. \"kubanske krize\". SAD je zatražio da se ukloni ta opasnost.