Europsko vijeće EU čine šefovi država i šefovi vlada država koje su članice EU. Europsko vijeće određuje smjernice i politička djelovanja Europske unije.

Zbog brojnih ratova, siromaštva i političkih progona osobe bježe iz svoje domovine i sklanjaju se u drugu zemlju. Osobe u drugoj zemlji imaju političko pravo koje se naziva azil, a označava pružanje utočišta izbjeglici. To je sklonište pred progonima, ratovima, a pravo na azil je temeljno ljudsko pravo.

Primanje Hrvatske u Sjevernoatlantski vojni savez (NATO) dogodio se brže nego primanje u članstvo EU. Hrvatska je primljena u članstvo NATO-a 2009. godine.

Potpisivanjem ugovora u Maastrichtu 1992. stvoreni su temelji za stvaranjem Europske unije, koja postoji i danas. Donesena je i zajednička monetarna i ekonomska unija, a kao rezultat toga nastala je jedinstvena valuta Europske unije koja se zove euro. Euro je danas službena valuta u 20 zemalja članica EU-a.

Najprije je 1951. nastala Europska zajednica za ugljen i čelik. Nju je 1957. slijedilo stvaranje Europske ekonomske zajednice, a 1992. godine zemlje EEZ-a pristupile su stvaranju Europske unije.

Države članice Europske ekonomske zajednice su od 1957. godine kad je EEZ nastala uvidjele korist takve zajednice, pa je 1992. godine u Maastrichtu potpisan ugovor kojim je stvorena Europska unija.

Nakon što su Francuska i SR Njemačka dogovorile suradnju i stvaranje novog europskog tijela, Francuskoj i Njemačkoj u novoj zajednici priključile su se Belgija, Nizozemska, Luksemburg i Italija.

Nakon Drugog svjetskog rata i neriješenih problema oko pokrajine Ruhr u njemačkoj, francuski političar Jean Monnet je predložio stvaranje zajednice koja bi ujedinila francusku i njemačku proizvodnju ugljena i čelika i tako ne bi bilo sporova. Tako je 1951. stvorena Europska zajednica za ugljen i čelik.

Tijekom 21. stoljeća u zemljama Europe dogodile su se brojne financijske i političke krize. Tako je na referendumu 2016. godine održanom u Velikoj Britaniji odlučeno da Velika Britanija izađe iz Europske unije, što je učinjeno 2020. godine. BREXIT je kratica stvorena od riječi „Britain“ i „exit“ (izlazak) i označava „izlazak Britanije“ iz Unije.

Zbog ekonomskih problema u svijetu 2008. godine došlo je do velike financijske krize. Ona je dovela do velike nezaposlenosti, pada BDP-a i recesije. Najviše su pogođene Grčka. Španjolska i Portugal.

Izravno izabrano zakonodavno tijelo Europske unije je Europski parlament. Mandat zastupnika u ovom parlamentu traje 5 godina, a zajedno s Vijećem EU-a odlučuje o zakonima i proračunu.

Lisabonski ugovor je ozakonio i potvrdio da neka zemlja članica Europske unije može ako želi istupiti iz Unije. Istupanje iz Europske unije je 2020. godine napravilo Ujedinjeno Kraljevstvo.

Pokrajina Ruhr je nakon rata potpala pod francusku upravu. Međutim, pravo na Ruhr je polagala i Njemačka jer je to bilo područje bogato rudama i ugljenom. Stoga je nastala Europska zajednica za ugljen i čelik. To je bilo europsko tijelo koje bi imalo nadzor nad pokrajinom i proizvodnjom ugljena i čelika dviju država.

Ratovi koji su pogodili arapske zemlje, a pogotovo građanski rat u Siriji koji je počeo još 2011. godine, doveli su do velikog priljeva migranata iz tih zemalja u europske zemlje. Vrhunac te krize dogodio se 2015. godine. Neke države su željele spriječiti ulazak migranata u svoju zemlju.

Zemlje članice Unije su 2007. godine potpisale ugovor u Lisabonu, kojim se Unija prilagodila tomu što ima veći broj članica, te su dogovorene reforme i modernizacija.

Pripreme za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji počele su 2005. godine. Do primanja u članstvo, Hrvatska je morala ispuniti određene uvjete. Tako je Hrvatska primljena u EU 1. srpnja 2013. godine i tako postala 28. članica Unije.