Društveni, gospodarski i politički razvoj Istoka i Zapada

Na zapadu Europe su se nakon Drugog svjetskog rata razvijale demokratske zemlje. Obilježja demokratske zemlje su: višestranački sustav, slobodni izbori i pravo slobodnog mišljenja i govora.

Marshallov plan je pružio veliku gospodarsku potporu zapadnoeuropskim zemljama od strane SAD-a nakon Drugog svjetskog rata. Cilj Marshallova plana je bio gospodarska potpora obnovi i razvoju zapadne Europe nakon rata, ali također je imala i politički cilj, tj. sprječavanje širena sovjetskog (komunističkog) utjecaja u zapadnoj Europi.

Sovjetska vojska (Crvena armija) je na kraju Drugog svjetskog rata ušla u Poljsku, Čehoslovačku, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku. U svim tim zemljama su Sovjeti osnovali komunističku vladu i uspostavila jednostranački sustav. Nije bilo slobodnih izbora.

\n

Tržišno gospodarstvo se temelji na privatnom vlasništvu i poduzetničkoj inicijativi. Tržišno je gospodarstvo u bilo zastupljeno u zapadnoeuropskim državama, dok je u komunističkim državama istočnog bloka vladalo plansko gospodarstvo.

\n

U pojedinim zapadnoeuropskim zemljama su se pojavile i komunističke stranke, kao npr. u Francuskoj i Italiji. Za razliku od istočnoeuropskih komunista, komunističke stranke u zapadnoeuropskim zemljama su prihvaćale pravila višestranačke demokracije i ljudske slobode.

Marshallov plan je pružio veliku gospodarsku potporu zapadnoeuropskim zemljama od strane SAD-a nakon Drugog svjetskog rata. Pomoć je imala i politički cilj, tj. sprječavanje širena sovjetskog (komunističkog) utjecaja u zapadnoj Europi.

Najveću gospodarsku pomoć iz Marshallovog plana su dobile Velika Britanija (2.826.000 $), potom Francuska (2.445.000 %$), Italija (1.316.000 $) i Njemačka (1.297.000 $).

Gospodarstvo se u komunističkim zemljama temeljilo na planskom gospodarstvu i državnom vlasništvu. Što bi značilo da država točno određuje koje će se gospodarske grane i u kojem opsegu razvijati, te da privatnog vlasništva nad velikim gospodarskim sustavima nema, sve je u državnom vlasništvu. U demokratskim zemljama se gospodarstvo temeljio na slobodno tržište i privatnom vlasništvu.

Najveći gospodarski rast je obilježila u Hladnom ratu zapadna Europa (demokratske zemlje sa tržišnom gospodarstvom). Razlika je najbolje vidljiva u Njemačkoj: dok je u zapadnoj Njemačkoj BDP narastao od 3.000$ (1950. god.) na 19.000 $ (1990. god.). u istočnoj Njemačkoj u istom razdoblje BDP je narastao od 2.000 $ na samo 9.000 $.