Svijet u 21. stoljeću - Globalno selo

Globalizacija označava proces ubrzanog povezivanja svijeta u jednu cjelinu, u kojoj dolazi do brze razmjene robe, informacija, a ljudi su povezani. Posebno je intenzivna od kraja 20. stoljeća.

Financijska kriza u 21. stoljeću krenula je iz SAD-a, a zbog toga što je svjetska ekonomija zapravo globalna, odnosno zajednička, kriza se brzo proširila i na ostatak svijeta. Propale su neke banke, porasla je nezaposlenost, pogoršali su se uvjeti života.

Procjenjuje se da će do sredine 21. stoljeća gotovo 80% svjetskog stanovništva živjeti u Africi i Aziji jer u Europi i Sjevernoj Americi dolazi do stagnacije broja stanovnika, a na ovim kontinentima se neprestano događa nagli porast broja stanovnika. To će utjecati i na geopolitičku situaciju u svijetu.

Zbog migracija se mijenja etnička, vjerska, kulturna struktura stanovništva. Sve to ima i svoje pozitivne strane, ali svakako ima velike političke posljedice, koje će se vidjeti možda tek u naredno vrijeme.

U trećoj industrijskog revoluciji, koja je počela krajem 20. stoljeća, govori se o razvoju računala, interneta i o automatizaciji poslova. Pojava računala uvelike je ubrzala razvoj svijeta. Danas se već govori i o četvrtoj revoluciji, koja uključuje pojavu kibernetičko-fizičkih sustava.

Napredovanjem svijeta i tehnologije dolazi do sve većeg pitanja zaštite okoliša. Tako je u posljednje vrijeme nužno poticati održivi razvoj, odnosno način proizvodnje u kojem se što manje zagađuje okoliš i pazi se na njegovu zaštitu.

Financijska kriza utječe na rast nezaposlenosti, propadanje banaka i poduzeća, ljudi u potrazi za boljim životom iseljavaju i odlaze u gospdoarski snažne države.

Zbog prevelikog broja stanovnika u Africi i Aziji, često su uvjeti života lošiji, a na tim kontinentima česti su i ratovi. Stoga se stanovništvo Afrike i Azije često iseljava u Europu, čime se mijenja struktura stanovništva.

Zbog poboljšanja uvjeta života, na početku 21. stoljeća na Zemlji je živjelo oko 6,5 milijardi ljudi. To je povećanje od 4 milijarde ljudi od 1950. godine. Broj stanovnika i dalje raste.

Nakon što je ekonomija SAD-a doživjela slabljenje, njena se kriza prelila i na ostatak svijeta, zbog čega je došlo do pojave recesije u ostatku svijeta. Recesija i gospodarska kriza nije zaobišla ni Hrvatsku, u kojoj je kriza počela 2008. godine.

Povezivanjem svijeta povezuju se i ljudi, roba i kapital. To sve dovodi do stvaranja jedinstvenog i zajedničkog tržišta, a pojedinačne ekonomije postaju dijelom svjetske ekonomije.

Nagla pojava porasta broja stanovnika naziva se demografska eksplozija. Ova demografska pojava specifična je za zemlje u razvoju, poput afričkih zemalja, ali se događa i u azijskim zemljama..

Kao rezultat globalizacije pokazuje se skupina svjetski najmoćnijih država, a koje su ujedno i industrijski najrazvijenije zemlje. Nazivaju se G-8 jer se sastoje od 8 država: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD i Velika Britanija.

Ubrzanje globalizacije potaknula je pojava interneta i modernih tehnologija krajem 20. stoljeća. Pojavom interneta došlo je brže razmjene informacija, komunikacije i tako dolazi i do stvaranja zajedničkog tržišta te ekonomske integracije svijeta.

U drugoj polovici 20. stoljeća dolazi do pojave računala, a zbog brzog razvoja računala i interneta, govori se i o razdoblju treće ili informatičke revolucije. Omogućila je lakšu ljudsku svakodnevicu, bržu komunikaciju i automatizaciju poslova.