Učitavam...
Strahote rata
Što se uglavnom događalo sa stanovnicima na okupiranim područjima Republike Hrvatske?
Prikaži odgovor
Srpske snage su se prema stanovnicima okupiranih područja uglavnom ponašali tako da su ih protjerali. Prognanici bi tako morali tražiti nova mjesta za život, a Hrvatska je za to morala davati velik novac. Do kraja 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 536 000 prognanika.
Vrati na pitanje
Gdje je u Hrvatskoj bilo najviše koncentracijskih logora?
Prikaži odgovor
Koncentracijskih logora bilo je na čitavom okupiranom području Hrvatske, ali najviše ih je bilo na području istočne Slavonije. Na području Vukovara osnovano je više logora kao što su Ovčara i Velepromet. Ljudi su prevoženi i u Srbiju, u tamošnje logore.
Vrati na pitanje
Jesu li svi Srbi u Hrvatskoj podržavali velikosrpsku politiku?
Prikaži odgovor
Oko 9000 Srba u Hrvatskoj kao rezultat nepodržavanja velikosrpske politike priključio se hrvatskim postrojbama u obrani Hrvatske, kao što su to učinili i pripadnici ostalih nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Tako da nisu svi Srbi u Hrvatskoj podržavali velikosrpsku politiku i smatrali su Hrvatsku svojom domovinom.
Vrati na pitanje
Koliko je otprilike Hrvata ubijeno u Domovinskom ratu?
Prikaži odgovor
Podatci se kreću od 12 884 do 14 154 poginule osobe, među kojima su i hrvatski vojnici i civili. Među tim brojkama nalazi se oko 300 stradale djece. Ukupni broj ranjenih je gotovo dvostruki, a iznosi oko 30 000 osoba. I dalje se neke osobe smatraju nestalima.
Vrati na pitanje
Tko je osnivao koncentracijske logore?
Prikaži odgovor
Koncentracijske logore su osnivale JNA i srpske vlasti kako bi imale gdje poslati hrvatske zarobljenike. U logorima su ljude mučili, izgladnjivali, neki su pušteni nakon nekog vremena, a neki su tamo i umrli ilii ubijeni.
Vrati na pitanje
Što su srpske snage činile na okupiranim područjima Hrvatske?
Prikaži odgovor
Srpske snage su na većini područja koja su okupirale provodile etničko čišćenje, odnosno obračunavale se sa svima koji nisu srpske narodnosti. Tako su pronađene višestruke masovne grobnice u koje je pokopano nesrpsko stanovništvo.
Vrati na pitanje
Najveći broj masovnih grobnica pronađen je u:
Prikaži odgovor
Područje koje se naziva Banovina prostor je između Save i Une, a zauzima uglavnom Sisačko-moslavačku županiju. Na tom području pronađeno je najviše masovnih grobnica u koje su srpske snage pokopale ubijene u procesima etničkog čišćenja.
Vrati na pitanje
Koga su većinom srpske snage ubile na Ovčari?
Prikaži odgovor
Srpske snage su nakon okupacije Vukovara iz vukovarske bolnice odvele preko 200 ranjenika i bolesnika, ali i medicinskog osoblja te ih na Ovčari u noći s 20. na 21. studeni ubili i zatrpali u zajedničku masovnu grobnicu. Među odvedenima se 66 osoba i dalje smatra nestalima.
Vrati na pitanje
Blizu kojeg grada se nalazi Ovčara?
Prikaži odgovor
Ovčara je u vrijeme Domovinskog rata pretvorena u srpski koncentracijski logor, a tu su zatočeni hrvatski branitelji, ranjenici i medicinsko osoblje vukovarske bolnice nakon okupacije Vukovara. Ovčara je bila farma ili poljoprivredno dobro, a tu je ubijeno i u masovnu grobnicu pokopano oko 200 ljudi.
Vrati na pitanje
Koliko je otprilike ljudi prošlo kroz srpske logore?
Prikaži odgovor
Prema brojkama koje iznose međunarodne organizacije, kroz srpske logore je prošlo 7708 logoraša, no te su brojke puno veće jer je to brojka koja govori o evidentiranim osobama, a njihov stvarni broj je bio puno veći.
Vrati na pitanje
Kako su se pojedini Hrvati ponašali prema Srbima nakon početka velikosrpske agresije?
Prikaži odgovor
Pojedini su Hrvati činili isto što i Srbi, obračunavali se na krvavi način s pripadnicima srpske narodnosti. Tako su nakon početka agresije 1991. neki ubijali Srbe i uništavali njihovu imovinu iz odmazde.
Vrati na pitanje
Što označava pojam etničko čišćenje?
Prikaži odgovor
Etničko čišćenje pojam je koji se odnosi na ubijanje, protjerivanje ili prisilno preseljavanje nekog naroda s nekog područja kako bi se ostvarila izmjena narodnog sastava tog područja. Etničko čišćenje u Domovinskom ratu provodili su Srbi na okupiranim područjima.
Vrati na pitanje
Kako je srpsko-crnogorska agresija utjecala na hrvatsko gospodarstvo?
Prikaži odgovor
Agresija je utjecala na negativni razvoj gospodarstva jer je uništeno oko 25% prijeratnih gospodarskih kapaciteta. Hrvatska je za razvoj i oporavak imala velike troškove jer je uništen veliki dio spomeničke i umjetničke baštine, ako i gospodarskih građevina.
Vrati na pitanje
U kojem je mjestu u zapadnoj Slavoniji počinjeno višestruko etničko čišćenje koje su provele srpske snage?
Prikaži odgovor
Nedaleko od Požege, u mjestu Voćin u zapadnoj Slavoniji, počinjen je jedan od većih zločina u Domovinskom ratu. I tu je kao i drugim mjestima u Hrvatskoj počinjeno etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Osim u Voćinu, veliko etničko čišćenje počinjeno je na Ovčari, u Škabrnji i u Baćinu.
Vrati na pitanje
Koje su mjesto srpske snage zauzele isti dan kad je počela i okupacija Vukovara?
Prikaži odgovor
Isti dan kad je počela i okupacija Vukovara, 18. studenog 1991. godine, srpske snage zauzele su u zaleđu Zadra mjesto Škabrnja te i tamo na okrutan način ubili Hrvate. Ubili su većinom civile i nekoliko branitelja. Škabrnja je puno pretrpjela u ratu, a imala je najmanje 86 žrtava. Dan nakon Škabrnje, isto su učinili i u selu Nadin.
Vrati na pitanje
Kako su ratna razaranja utjecala na kulturnu i spomeničku baštinu?
Prikaži odgovor
Ratom su oštećeni ili potpuno uništeni brojni spomenici i kulturna baština, od brojnih gradova, preko umjetničkih djela koja su pokradena do razaranja prometne infrastrukture. Hrvatska se zbog svega toga poslije rata jako sporo oporavljala.
Vrati na pitanje
Kako je većinom srpsko stanovništvo u Hrvatskoj reagiralo kad je počela operacija Oluja?
Prikaži odgovor
Hrvatske vlasti su nakon početka Oluje pozivale sve da ostanu u svojim domovima, no srpsko stanovništvo je masovno odlazilo s okupiranih područja Hrvatske. Dio ih se vratio, no veliki dio je i dalje ostao živjeti u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Vrati na pitanje
Kako su se u logorima odnosili prema zarobljenicima?
Prikaži odgovor
U logorima su se prema zarobljenicima ponašali tako da su ih mučili, mlatili, izgladnjivali, a tamo bi boravili mjesecima. Neki su dobili ozljede koje će nositi do kraja života. Mnogi su i umrli u logorima jer se vode nestalima.
Vrati na pitanje