Posljedice Prvog svjetskog rata

Budući da je Prvi svjetski rat bio do tada najveći rat, koji je odnio puno života i napravio veliku štetu, a u njemu je sudjelovalo i najviše država ikad u nekome ratu, naziva se i Veliki rat.

Gripa koja je ubrzo postala pandemijska odnijela je prema nekim procjenama više žrtava nego rat. Nazvana je španjolskom gripom zato što se u Španjolskoj, koja nije sudjelovala u ratu, prvi puta pisalo bez cenzure o toj novoj bolesti.

Poslije Prvog svjetskog rata (1923.) u Turskoj je došlo do revolucije čiji je vođa bio Mustafa Kemal Atatürk (otac Turaka). Time je u Turskoj srušen sultanat, a Turska je proglašena republikom. U tom su periodu provedene mnoge reforme s ciljem modernizacije koje su Tursku približile zapadnim državama. Uvedeni su građanski zakoni, nova pravila o odjeći, ženama je dano pravo glasa itd.

Zbog stajanja u rovovima u nehigijenskim uvjetima, u blatu, u vodi i hladnoći, vojnici su se razboljevali od bolesti rovovskog stopala. To je bila bolest koju je uzrokovala vlaga, a infekcija je dovodila do gangrene i nekad amputacije stopala.

U Rusiji su 1917. godine izbile dvije revolucije. Prva revolucija dogodila se u veljači 1917. godine i zbog toga se naziva Februarska (Veljačka) revolucija. Paralelno s tim događajem jačaju i boljševici (sovjeti) pa nastaje dvovlašće. Boljševici na čelu s V. Lenjinom preuzimaju vlast u drugoj, Listopadskoj (Oktobarskoj) revoluciji, u listopadu 1917. godine. Tada je srušena privremena vlada A. Karenskog te je uspostavljen jednostranački partijski sustav. Nakon što je srušen carski režim, Rusija nakon spomenutih revolucija, 1922. godine postaje prva komunistička država svijeta (Sovjetski savez, odnosno Savez sovjetskih socijalističkih republika).

Zbog promjene političkih granica, mnogi su se narodi bili prisiljeni preseliti. Npr. pola milijuna Turaka moralo je iseliti iz Grčke, Nijemci su morali napustiti područja koja su pripala Poljskoj i slično.

Države koje su sudjelovale u ratu pogođene su gospodarskom krizom jer je trebalo obnoviti razrušena područja, industrija se morala obnoviti, a negdje su padale vrijednost novca i cijene proizvoda što je dovelo do propasti poduzeća i inflacije. Najviše su krizom bile pogođene Njemačka i Italija.

Nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva na njegovim prostorima nastaju sljedeće države: Mađarska, Austrija, Država Slovenaca, Hrvata i Srba (kasnije KSHS), Čehoslovačka, Poljska. Neke države su raspadom Austro-Ugarskog Carstva dodatno proširile svoje teritorije, na primjer Rumunjska i Bugarska.

Na jednom dijelu teritorija Austro-Ugarske Monarhije nastala je Država Slovenaca, Hrvata i Srba. To je područje obuhvaćalo područja Hrvatske, a ta se država ubrzo sjedinila s Kraljevinom Srbijom u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.

Demografska kretanja i posljedice rata odnose se na promjenu u broju stanovnika, strukturi, dobi i slično.

Pred kraj i nakon Prvog svjetskog rata stanovništvo je zahvatila pandemija španjolske gripe. Riječ pandemija znači da se bolest proširila na velika prostranstva, više država, cijeli kontinent ili svijet. Nažalost, od posljedica španjolske gripe kao i ratnih sukoba, umrlo je između 20 i 50 milijuna ljudi.

Pandemija označava širenje infekcijske (zarazne) bolesti širokim geografskim regijama, a može biti kontinentalnih ili globalnih razmjera. Tijekom povijesti čovječanstva zabilježeno je nekoliko pandemija: kuga, velike boginje, španjolska gripa, HIV i aktualna pandemija bolesti COVID-19.

Veliki rat drugi je naziv za Prvi svjetski rat koji je bio prvi globalni (svjetski) sukob u povijesti čovječanstva. Posljedice koje je rat ostavio na gospodarstvo i čovječanstvo bile su ogromne. Mnogi ljudi, prije svega vojnici umirali su i nakon rata zbog loših uvjeta života. U tom su se ratu sukobila dva vojna saveza, Antanta (Rusija, VB, Francuska, Italija, SAD) i Trojni savez (Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska i Osmansko Carstvo).

Na području na kojem su živjeli Nijemci u Austro-Ugarskoj nakon rata nastala je Republika Njemačka Austrija, odnosno Republika Austrija.

Nova tehnologija u razvoju oružja doprinijela je tome da su u Prvom svjetskom ratu stradali milijuni ljudi. Korištene su strojnice, podmornice, tenkovi, bojni otrovi, a sve je to doprinijelo velikim ljudskim gubitcima.

Poslije Prvog svjetskog rata (1923.) u Turskoj je došlo do revolucije čiji je vođa bio Mustafa Kemal Atatürk (otac Turaka). Time je u Turskoj srušen sultanat, a Turska je proglašena republikom. U tom su periodu provedene mnoge reforme s ciljem modernizacije koje su Tursku približile zapadnim državama. Uvedeni su građanski zakoni, nova pravila o odjeći, ženama je dano pravo glasa itd.

U prvim godinama Prvog svjetskog rata američki predsjednik Thomas W. Wilson vodio je politiku neutralnosti. Zbog blokade Centralnih sila na moru, SAD je prodajom ratnoga materijala zemljama Antante stekao golemi financijski i politički dobitak. To je stvorilo silnu privrednu vezu u zemlji pa se izvoz od 1914. do 1917. gotovo utrostručio. Nakon rata SAD je ušao u razdoblje poslijeratnoga prosperiteta (gospodarskog boljitka).