Pokreti za ljudska i građanska prava

Nakon Drugog svjetskog rata su i žene tražile ravnopravnost u društvu. Tražile su pravo na školovanje, zapošljavanje i pravo na sudjelovanje u politici. U nekim državama žene nisu imale nikakva prava, nisu smjele raditi bez dozvole svoga muža. Organizacija ujedinih naroda je 1979. god. donijela \"Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminaciju protiv žena\".

Nelson Mandela je bio najpoznatiji borac u Južnoafričkoj Republici za ravnopravnost naroda. On je predvodio pokret koji se zvao \"Afrički nacionalni kongres\" (ANC). Početkom 1960-ih je južnoafrička vlast osudila Mandelu na doživotnu zatvorsku kaznu. Početkom 1990-ih je aparthejd ukinut, a Nelson Mandela je 1994. god. postao predsjednik.

U Južnoafričkoj Republici je do 1994. god. vladala diskriminacija na temelju rase i boje kože. Na temelju zakona koji su uvedeni nakon Drugog svjetskog rata, stanovnici Južnoafričke Republike su se podijelili na bijelce i crnce. Crnačko stanovništvo je moralo živjeti odvojeno od bijelaca, nisu imali pravo glasa niti ikakva druga politička prava.

Nakon Drugog svjetskog rata su i žene tražile ravnopravnost u društvu. Tražile su pravo na školovanje, zaposljenje i pravo na sudjelovanje u politici. U nekim državama žene nisu imale nikakva prava, nisu smjele niti raditi bez dozvole svoga muža. Organizacija ujedinih naroda je 1979. god. donijela \"Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminaciju protiv žena\".

Ljudska prava su bila jedan od ciljeva Organizacije ujedinih naroda. ONU je 1948. god. donijela \"Opću deklaraciju o ljudskim pravima\". Ta prava su: pravo na život, slobodu, jednakost, pošteno suđenje, sloboda mišljenja i izražavanja.

Ljudska prava su bila jedan od ciljeva Organizacije ujedinih naroda. ONU je 1948. god. donijela \"Opću deklaraciju o ljudskim pravima\". Ta prava su: pravo na život, slobodu, jednakost, pošteno suđenje, sloboda mišljenja i izražavanja.

U SAD-u je do kasnih 1960-ih godina vladala diskriminacija na temelju rase i boje kože. Na jugu SAD-a su postajali posebni dućani, škole, autobusi za afroamerikance. Nisu smjeli uđi u kafiće za bijelce, nisu postajale škole koje su pohađala bijela i afroamerička djeca zajedno. Ta podjela na temelju rase se zove \"segregacija\".

Ljudska prava su bila jedan od ciljeva Organizacije ujedinih naroda. ONU je 1948. god. donijela \"Opću deklaraciju o ljudskim pravima\". Ta prava su: pravo na život, slobodu, jednakost, pošteno suđenje, sloboda mišljenja i izražavanja.

Uz osnovna ljudska prava koja su definirana \"Općom deklaracijom o ljudskim pravima\" postoje i građanska prava koja imaju svi građani demokratskih zemalja. To se odnose na zabranu diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, vjere, nacionalnost, tjelesnih ograničenja i seksualnog opredjeljenja.

Martin Luther King je bio najpoznatiji borac u SAD-u za ravnopravnost ljudskih prava Afroamerikanaca. Njegov najpoznatiji govor je održao na maršu na Washington, kada je opisao svoj san o mirnom suživotu i ravnopravnosti Afroamerikanaca i bijelaca u SAD-u. Ubijen je u atentatu 1968. god.

Martin Luther King je bio najpoznatiji borac u SAD-u za ravnopravnost ljudskih prava Afroamerikanaca. Njegov najpoznatiji govor je održao na maršu na Washington, kada je opisao svoj san o mirnom suživotu i ravnopravnosti Afroamerikanaca i bijelih u SAD-uu. Ubijen je u atentatu 1968. godine.

Nelson Mandela je bio najpoznatiji borac u Južnoafričkoj Republici za ravnopravnost naroda. On je predvodio pokret koji se zvao \"Afrički nacionalni kongres\" (ANC). Početkom 1960-ih je južnoafrička vlast osudila Mandelu na doživotnu zatvorsku kaznu. Početkom 1990-ih je aparthejd ukinut, a Nelson Mandela je 1994. god. postao predsjednik.

Diskriminacija je nejednakost prava na temelju, rase, boje kože, vjere, spola, seksualne orijentacije itd.

Nelson Mandela je bio najpoznatiji borac u Južnoafričkoj Republici za ravnopravnost naroda. On je predvodio pokret koji se zvao \"Afrički nacionalni kongres\" (ANC). Početkom 1960-ih je južnoafrička vlast osudila Mandelu na doživotnu zatvorsku kaznu. Početkom 1990-ih je aparthejd ukinut, a Nelson Mandela je 1994. god. postao predsjednik.

U SAD-u je do kasnih 1960-ih godina vladala diskriminacija na temelju rase i boje kože. Na jugu SAD-a su postajali posebni dućani, škole, autobusi za Afroamerikance. Nisu smjeli uđi u kafiće za bijelce, nisu postajale škole koje su pohađala bijela i afroamerička djeca zajedno. Ta podjela na temelju rase se zove \"segregacija\".