Pobjednici i poraženi - Versajski poredak

Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama. Mirovni ugovori sklopljeni su na Mirovnoj konferenciji koja je održana 1919. – 1920. godine u dvorcu Versailles kraj Pariza i prema tome se politički poredak uspostavljen nakon Prvog svjetskog rata naziva Versajski poredak. Japan i Italija primjeri su država koje nisu bile zadovoljne sporazumima i versajskim poretkom te su smatrale da su dobile premalo (iako su bile na pobjedničkoj strani). Države koje su se zajedno s poraženim državama zalagale za reviziju nazivamo revizionističkim državama.

''14 točaka'' program je mirovnih uvjeta za poslijeratno sređivanje odnosa u Europi koje je iznio američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson. Neki uvjeti su: a) ugovori moraju biti javni (nema više tajnih ugovora), b) apsolutna sloboda plovidbe morima, c) ukidanje ekonomskih zapreka i jednakost u trgovanju itd. Za Hrvatsku je posebno važna točka u kojoj se narodima Austro-Ugarske omogućuje autonoman (samostalan) razvoj u skladu s njihovim mogućnostima.

''Velika četvorica'' naziv je za predstavnike država koji su vodili glavnu riječ i donosili najvažnije odluke na mirovnoj konferenciji u Parizu. Predstavnici sila pobjednica su: David Lloyd George (VB), Vittorio Orlando (ITA), Georges Clemenceau (FRA), Thomas Woodrow Wilson (SAD).

''Velika četvorica'' naziv je za predstavnike država koji su vodili glavnu riječ i donosili najvažnije odluke na mirovnoj konferenciji u Parizu. Predstavnici sila pobjednica su: David Lloyd George (VB), Vittorio Orlando (ITA), Georges Clemenceau (FRA), Thomas Woodrow Wilson (SAD).

Liga naroda ili Društvo naroda jest organizacija formirana nakon Prvog svjetskog rata s ciljem očuvanja mira i međunarodne suradnje. Osnovana je na poticaj američkog predsjednika T.W. Wilsona, a sjedište organizacije jest u Ženevi (Švicarska). Osim spomenutog, organizacija se bavila i nekim gospodarskim pitanjima, zatim zdravstvom, trgovinom, ropstvom i sl. Liga naroda nije imala vlastite oružane snage što je bila jedna od slabosti, iako su njeni glavni ciljevi bili: čuvanje versajskog poretka, sprječavanje novih ratnih sukoba te čuvanje stečenog mira. Prestaje postojati početkom Drugog svjetskog rata.

Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama. Mirovni ugovori sklopljeni su na Mirovnoj konferenciji koja je održana 1919. – 1920. godine u dvorcu Versailles kraj Pariza i prema tome se politički poredak uspostavljen nakon Prvog svjetskog rata naziva Versajski poredak. Japan i Italija primjeri su država koje nisu bile zadovoljne sporazumima i versajskim poretkom te su smatrale da su dobile premalo (iako su bile na pobjedničkoj strani). Države koje su se zajedno s poraženim državama zalagale za reviziju nazivamo revizionističkim državama.

''14 točaka'' program je mirovnih uvjeta za poslijeratno sređivane odnosa u Europi koje je iznio američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson. Neki uvjeti su: a) ugovori moraju biti javni (nema više tajnih ugovora), b) apsolutna sloboda plovidbe morima, c) ukidanje ekonomskih zapreka i jednakost u trgovanju itd. Za Hrvatsku je posebno važna točka u kojoj se narodima Austro-Ugarske omogućuje autonoman (samostalan) razvoj u skladu s njihovim mogućnostima.

Nije postojao jedan jedinstveni mirovni ugovor koji je odmah vrijedio za sve države poražene u Prvom svjetskom ratu već su se mirovni sporazumi sklapali sa svakom poraženom državom posebno. Tako je mirovni sporazum s Njemačkom potpisan u lipnju 1919. godine u Versaillesu, s Austrijom u Saint-Germainu u rujnu 1919., s Bugarskom u Neuillyju u studenom 1919., s Mađarskom u Trianonu u lipnju 1920. i Osmanskim Carstvom u Sèvresu u kolovozu1920. Svakoj od država nametnute su neke obaveze, npr. morale su isplatiti ratnu odštetu, svesti oružane snage na minimum, oduzeti su im neki teritoriji i sl.

Mirovni sporazumi potpisani su s Njemačkom u Versaillesu 28. VI. 1919. Time je Njemačka proglašena glavnim i jedinim krivcem za rat te je Njemačka značajno kažnjena. Tim sporazumom Njemačka se morala odreći svih svojih kolonija, morala je Francuskoj vratiti pokrajine Alsace i Lorraine, Rajnsko je područje bilo demilitarizirano, tj. smjela je imati samo oko 100 000 lako naoružanih vojnika. Također su joj oduzete trgovačka i ratna mornarica, Saar je dospjelo pod kontrolu Lige naroda te joj je nametnuo plaćanje velike ratne odštete (reparacija). Zbog iscrpljenog gospodarstva i inflacije postojalo je pitanje kako će Njemačka uspjeti otplatiti reparaciju.

Liga naroda ili Društvo naroda jest organizacija formirana nakon Prvog svjetskog rata s ciljem očuvanja mira i međunarodne suradnje. Osnovana je na poticaj američkog predsjednika T.W. Wilsona, a sjedište organizacije jest u Ženevi (Švicarska). Osim spomenutog, organizacija se bavila i nekim gospodarskim pitanjima, zatim zdravstvom, trgovinom, ropstvom i sl. Liga naroda nije imala vlastite oružane snage što je bila jedna od slabosti, iako su njeni glavni ciljevi bili: čuvanje versajskog poretka, sprječavanje novih ratnih sukoba te čuvanje stečenog mira. Prestaje postojati početkom Drugog svjetskog rata.

Između dvije pobjednice Prvog svjetskog rata, Francuske i Velike Britanije, prevladavalo je različito stajalište o tome treba li, i koliko jako, kazniti Njemačku za posljedice rata. Francuska je željela što više oslabiti Njemačku i proširiti svoj utjecaj u Europi. Neki od razloga takvog stajališta Francuske su i prijašnji neprijateljski odnosi s Njemačkom. Također su željeli nametnuti Njemačkoj što teže ratne reparacije. Englesko mišljenje se razlikovalo utoliko što su oni smatrali da Njemačku ipak ne treba toliko oslabiti jer bi njezin utjecaj mogao pridonijeti osiguranju Europe od Sovjetske Rusije. Engleska je također ustrajala na uništenju njemačkog kolonijalnog imperije kako bi osigurala svoju prevlast na moru.

''14 točaka'' program je mirovnih uvjeta za poslijeratno sređivanje odnosa u Europi koje je iznio američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson. Neki uvjeti su: a) ugovori moraju biti javni (nema više tajnih ugovora), b) apsolutna sloboda plovidbe morima, c) ukidanje ekonomskih zapreka i jednakost u trgovanju itd. Za Hrvatsku je posebno važna točka u kojoj se narodima Austro-Ugarske omogućuje autonoman (samostalan) razvoj u skladu s njihovim mogućnostima.

Mirovni sporazumi potpisani su s Njemačkom u Versaillesu 28. VI. 1919. Time je Njemačka proglašena glavnim i jedinim krivcem za rat te je Njemačka značajno kažnjena. Tim sporazumom Njemačka se morala odreći svih svojih kolonija, morala je Francuskoj vratiti pokrajine Alsace i Lorraine, Rajnsko je područje bilo demilitarizirano, tj. smjela je imati samo oko 100 000 lako naoružanih vojnika. Također su joj oduzete trgovačka i ratna mornarica, Saar je dospjelo pod kontrolu Lige naroda te joj je nametnuo plaćanje velike ratne odštete (reparacija). Zbog iscrpljenog gospodarstva i inflacije postojalo je pitanje kako će Njemačka uspjeti otplatiti reparaciju.

''Velika četvorica'' naziv je za predstavnike država koji su vodili glavnu riječ i donosili najvažnije odluke na mirovnoj konferenciji u Parizu. Predstavnici sila pobjednica su: David Lloyd George (VB), Vittorio Orlando (ITA), Georges Clemenceau (FRA), Thomas Woodrow Wilson (SAD).

''Velika četvorica'' naziv je za predstavnike država koji su vodili glavnu riječ i donosili najvažnije odluke na mirovnoj konferenciji u Parizu. Predstavnici sila pobjednica su: David Lloyd George (VB), Vittorio Orlando (ITA), Georges Clemenceau (FRA), Thomas Woodrow Wilson (SAD).

''Velika četvorica'' naziv je za predstavnike država koji su vodili glavnu riječ i donosili najvažnije odluke na mirovnoj konferenciji u Parizu. Predstavnici sila pobjednica su: David Lloyd George (VB), Vittorio Orlando (ITA), Georges Clemenceau (FRA), Thomas Woodrow Wilson (SAD).

Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama. Mirovni ugovori sklopljeni su na Mirovnoj konferenciji koja je održana 1919. – 1920. godine u dvorcu Versailles kraj Pariza i prema tome se politički poredak uspostavljen nakon Prvog svjetskog rata naziva Versajski poredak. Japan i Italija primjeri su država koje nisu bile zadovoljne sporazumima i versajskim poretkom te su smatrale da su dobile premalo (iako su bile na pobjedničkoj strani). Države koje su se zajedno s poraženim državama zalagale za reviziju nazivamo revizionističkim državama.

Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama. Mirovni ugovori sklopljeni su na Mirovnoj konferenciji koja je održana 1919. – 1920. godine u dvorcu Versailles kraj Pariza i prema tome se politički poredak uspostavljen nakon Prvog svjetskog rata naziva Versajski poredak.

''Velika četvorica'' naziv je za predstavnike država koji su vodili glavnu riječ i donosili najvažnije odluke na mirovnoj konferenciji u Parizu. Predstavnici sila pobjednica su: David Lloyd George (VB), Vittorio Orlando (ITA), Georges Clemenceau (FRA), Thomas Woodrow Wilson (SAD).