Dubrovačka blokada očitovala se u prekidu dotoka struje i vode, a s mora su blokirani brodovi koji su dovozili hranu i lijekove. Unatoč tome, hrvatski branitelji su obranili grad i uspjeli osloboditi dubrovačko područje i deblokirati Dubrovnik.

Operacija Bljesak počela je 1. svibnja, a u samo 32 sata oslobođeni su Okučani, Jasenovac i Stara Gradiška, odnosno područja zapadne Slavonije i Posavine. Bljesak je trajao 1. i 2. svibnja 1995. godine.

Hrvatske vlasti su namjeravale mirno završiti rat i tako su pristupili potpisivanju sporazuma. Jedan od njih je bio sporazum iz 1994., kojim je predviđeno otvaranje autoceste Zagreb-Beograd na dijelu okupiranog područja u Slavoniji.

Plan Z-4 je plan sporazuma između četiri veleposlanika koja su se sastala u Zagrebu: SAD-a, Rusije, Europske zajednice i Ujedinjenih naroda. Ovo je bio plan po kojem se predviđala reintegracija okupiranih područja u Republiku Hrvatsku i davanje određene samostalnosti Srpskoj krajini.

Reintegracija označava povratak nečega što je oduzeto. U smislu rata, označava vraćanje teritorija koji su oduzeti Hrvatskoj i okupirani.

Pobunjeni Srbi iz Knina odbijali su sve sporazume, pa tako i onaj iz 1994. i plan Z-4 iz 1995. godine. To su sve bile sugestije vodstva iz Beograda, čime su mirni sporazumi pali u vodu, a Hrvatskoj je postalo jasno da će se sve morati riješiti vojnim operacijama.

Milan Martić bio je vođa srpskih pobunjenika u Hrvatskoj. Zbog osvete za operaciju Bljesak naredio je raketiranje hrvatskih gradova. Stradao je i Zagreb.

JNA i srpsko-crnogorske snage su u jesen 1991. okupirale veći dio dubrovačkog područja. Pri tome je i sam Dubrovnik bio u okruženju, a doživio je velike napade zrakoplovstva i artiljerije, zbog čega je uništena i povijesna jezgra.

U rujnu 1991. zauzeto je područje Maslenice, koje je bilo važno za prometnu komunikaciju Dalmacije i Hrvatske. Stoga je to područje bilo važno osloboditi. U siječnju 1993. godine pokrenuta je oslobodilačka operacija Maslenica ili Gusar, koja je oslobodila zadarsko zaleđe i područje oko srušenog Masleničkog mosta.

Za povezivanje i daljnje ratne operacije, važne su zračne luke. U zaleđu Zadra nalazi se luka Zemunik, koja je oslobođena u operaciji Maslenica tj. Gusar.

Do listopada 1991. godine je zauzeto zaleđe Zadra, a sam grad zadar je napadnut i doživo je teška razaranja i stradanje stanovnika. Kao i Dubrovnik, i Zadar je bio bez struje i vode. Sve to je dovelo do oslobodilačke operacije Maslenica, kojom je ovo područje oslobođeno.

U razdoblju od proljeća do listopada 1992. godine general Janko Bobetko vodio je niz operacija kojima je oslobođeno dubrovačko područje, a Dubrovnik deblokiran. U lipnju 1992. godine je oslobođeno i zaleđe Šibenika.

Krajem 1991. godine hrvatske su vojne snage uspjele osloboditi dijelove zapadne Slavonije i tako spriječiti izbijanje srpskih snaga na Dravu i okruženje istočne Slavonije u potpunosti. Time počinju oslobodilačke akcije hrvatskih snaga.

Budući da je Maslenički most srušen kako bi se prekinula komunikacija Hrvatske i Dalmacije, nakon oslobođenja masleničkog područja, hrvatske su snage postavile pontonski most, odnosno plutajući most, koji je mogao povezati Dalmaciju i Hrvatsku.

Operacijom Bljesak su udružene jedinice Hrvatske vojske i specijalne policijske jedinice oslobodile prostor zapadne Slavonije i Posavine. Time je otvorena autocesta i doprlo se do rijeke Save.

Operacija Gusar ili Maslenica imala je kao glavni cilj oslobađanje područja Maslenice, jer je to bilo važno prometno područje za povezivanje Dalmacije i Hrvatske. Oslobođena je i luka Zemunik te područje Maslenice.

S obzirom na to da Srbi nisu otvorili autocestu Zagreb-Beograd na potezu Zagreb-Lipovac, hrvatske su snage povele vojno-redarstvenu operaciju Bljesak u svibnju 1995. godine.