Nacisti su nadzirali njemačko gospodarstvo s ciljem gradnje ratne industrije i pretvaranja Njemačke u vojnu velesilu. Svojim postupcima su potpuno odbacili odredbe Versajskog ugovora po kojem Njemačka nije smjela imati vojsku od više od oko 100 000 vojnika niti proizvoditi oružje.

Nakon Prvoga svjetskoga rata osnovana je Njemačna nacionalsocijalistička stranka, 'nacistička stranka'. Vođa stranke bio je austrijski Nijemac Adolf Hitler.

Gestapo je nacistička tajna policija koja je vrebala moguće protivnike režima i s njima se obračunavala na okrutne načine.

Nesnošljivost prema Židovima naziva se antisemitizam. Nacisti su bez ikakvih dokaza tvrdili da Židovi pokušavaju uništiti germansku rasu. Nacistički antisemitizam je doveo do holokausta - najgoreg masovnog pokolja jednog naroda u povijesti.

Godine 1938. nacisti su organizirali tzv. Kristalnu noć tijekom koje su ubili oko tisuću Židova i oko 30 000 poslali u logore. Spaljeno je skoro dvjesto sinagoga, a za sva ta zlodjela Hitler je optužio same Židove. Za nadoknadu štete Židovima je zaplijenjeno 20% imovine.

Nakon smrti predsjednika von Hindenburga 1934. novi izbori nisu sazvani, nego je Hitler svojim ovlastima dodao i one njemačkog predsjednika. Poput Mussolinija, prozvao se vođom - na njemačkom führer.

Nacisti su Njemačku neformalno prozvali Trećim Carstvom - Trećim Reichom.

Nacisti su provodili jako nasilnu politiku prema Židovima (i drugim manjinama) i lažno ih okrivljavali za sve probleme njemačkog naroda. Nürnberškim zakonom iz 1935. godine je utvrđena rasistička politika prema Židovima, a zatim i politika segregacije Židova od Nijemaca u svim područjima života.

Nesnošljivost prema Židovima naziva se antisemitizam. Nacisti su bez ikakvih dokaza tvrdili da Židovi pokušavaju uništiti germansku rasu. Nacistički antisemitizam je doveo do holokausta - najgoreg masovnog pokolja jednog naroda u povijesti.

Godine 1938. nacisti su organizirali tzv. Kristalnu noć tijekom koje su ubili oko tisuću Židova i oko 30 000 poslali u logore. Spaljeno je skoro dvjesto sinagoga, a za sva ta zlodjela Hitler je optužio same Židove. Za nadoknadu štete Židovima je zaplijenjeno 20% imovine.

Manje vrijednim rasama unutar bijele rase nacisti su smarali Slavene i pogotove Židove. Nesnošljivost prema Židovima se naziva antisemitizam.

Nacisti su provodili jako nasilnu politiku prema Židovima (i drugim manjinama) i lažno ih okrivljivali za sve probleme njemačkog naroda. Nürnberškim zakonom iz 1935. godine je utvrđena rasistička politika prema Židovima, a zatim i politika segregacije Židova od Nijemaca u svim područjima života.

Nacisti su isticali Nijemce iznad svega, a s mržnjom gledali na mnoge druge narode i rase. Njihov rasizam se zasnivao na lažnoj znanosti o rasama. Smatrali su germanske narode arijevcima, to jest nadmoćnijim svim drugim rasama biološki i kulturno.

Politička propaganda je bila jako važna u usponu nacista. Joseph Göbbles kao dužnosnik za propagandu je među prvima prepoznao važnost radija za političku propagandu.

Prema uzoru na talijanske fašiste, nacisti su osnovali stranačku vojsku čije je pripadnike javnost nazivala smeđekošuljašima.

Premda nacisti na izborima 1932. nisu ostvarili većinu, predsjednik Paul von Hindenburg je 1933. pozvao Hitlera da sastavi vladu. Tako je Hitler postao njemački kancelar.

Velikoj gospodarskoj krizi u Njemačkoj je doprinijela inflacija uzrokovana plaćanjem astronomske ratne odštete.