Politika detanta je smirila napetosti, ali nije označila kraj hladnog rata. Iako su se i SSSR i SAD obvezale na popuštanje hladnoratovskih napetosti, SSSR se upleo u vojnu intervenciju u Afganistanu 1979. godine kako bi podržali komunističku vladu. To je značilo novo zaoštravanje odnosa između blokova.

Sovjeti su morali smirivati pobune protiv komunističke vlasti u Mađarskoj 1956. godine, u Čehoslovačkoj 1968. godiene i u Poljskoj 1981. godine.

Perestrojka na ruskom znai obnova. Perestrojka je bila jedna od reformi koje je uveo Gorbačov, a odnosila se na obnovu sovjetskog gospodarstva i na političke promjene. Nažalost, nije dala očekivane rezultate.

Pad Berlinskog zida 9. studenoga 1989. godine je bio simboličan čin koji je svijetu pokazao da sovjetski blok praktički više ne postoji.

U Afganistanu je Sovjetski savez podržavao komunističku vlast, a SAD je pomagao pobunjenicima proitv komunističkih vlasti. SAD je imao plan iscrpiti Sovjete da se povuku iz Afganistana. Nakon tog uplitanja SAD-a i SSSR-a došlo je do kraja politike detanta.

Mihail Gorbačov stao je na čelo SSSR-a 1985. godine. Počeo je s reformama perestrojka i glasnost. Na čelu Komunističke partije SSSR-a bio je do 1991. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata stvoren je Varšavski pakt ili ugovor. Time je SSSR uz sebe vezao zemlje na istoku kao što su Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunjska. Te su zemlje htjele izdvojiti se iz Varšavskog pakta, ali SSSR to nije dozvoljavao.

Berlinski zid simbolično je razdvajao blokove, ali je dijelio i Njemačku na dvije države, koje su se ujedinile u jedinstvenu njemačku državu 1990. godine. Za ideju ujedinjenja Njemačke bio je zaslužan Helmut Kohl, predsjednik Vlade Savezne Republiek Njemačke.

Glasnost i perestrojka reforme su Mihaila Gorbačova. Glasnost je značila otvorenost, a odnosila se na povećanje slobode govora, javnog mišljenja i mogućnost da se komunistička vlast smije kritizirati, što je do tad bilo strogo zabranjeno.

Od 1985. na čelu SSSR-a je bio Mihail Gorbačov, Zalagao se za reforme unutra zemlje, ali i normalizaciju odnosa među velesilama.

U većini zemalja do pada komunizma došlo je na miran način, izlaskom na prosvjede i raspisivanjem višestranačkih izbora. Iznimka je Rumunjska u kojoj je narod svrgnuo i ubio komunističkog vođu Ceausescua.

Rušenje Berlinkog zida je započelo 9. studenoga 1989. godine, nakon što je najavljeno ukidanje zabrane putovanja na Zapad.

Nakon što su SAD i SSSR godinama održavali loše odnose i utrkivali se u naoružanju te ratovali između sebe pomažući razne lokalne ratove, iscrpili su svoje gospodarstvo. Stoga su 1970-ih godina počeli politiku detanta, odnosno popuštanja napetosti među blokovima i okretanje suradnji.

U Afganistanu je 1978. godine došlo do državnog udara i stvorena je Demokratska Republika Afganistan. Sovjeti su podupirali komunističku vladu, a protiv komunističkih vlasti podigli su se mudžahedini, vojne jedinice islamističkih pripadnika. Mudžahedine su pomagale zapadne sile u borbi protiv sovjeta.

Popuštanje napetosti između dvaju blokova nazivamo detant. Stvarne su prmjene počele kad je Mihail Gorbačov preuzeo vlast u SSSR-u. On se zauzimao za normalizaciju odnosa među velesilama.

Gorbačov je na čelo SSSR-a došao kad su vidljivi bili brojni problemi koji su uključivali gospodarsku zaostalost zemlje, niski standard života, političke probleme, ograničene slobode ljudi. Nastojao je to promijeniti i transformirati sovjetsko društvo reformama perestrojka i glasnost. Time je nastojao ojačati komunistički sustav, ali nije uspio. Komunizam je srušen, a SSSR je prestao postojati početkom 1990-ih godina.

Gorbačov je na čelo SSSR-a došao kad su vidljivi bili brojni problemi koji su uključivali gospodarsku zaostalost zemlje, niski standard života, političke probleme, ograničene slobode ljudi. Nastojao je to promijeniti i transformirati sovjetsko društvo reformama perestrojka i glasnost. Time je nastojao ojačati komunistički sustav, ali nije uspio.

Mihail Gorbačov pokrenuo je reforme u sovjetskom društvu pod nazivima perestrojka i glasnost. Perestrojka se odnosila na obnovu sovjetskog gospodarstva i političke promjene. Glasnost je donijela veću slobodu govora te smanjenje cenzure.

Diktator Nicolae Ceausescu je vladao u Rumunjskoj. Silom je pokušavao zadržati vlast, no njegov je režim slomljen, a on i supruga strijeljani.

Prvi višestrančki izbori u komunističkom bloku održani su u Poljskoj 1989. godine.

U prosincu 1991. godine predsjednik Rusije Boris Jeljcin, s predsjednicima Ukrajine i Bjelorusije, objavio je prestanak postojanja SSSR-a.

U prosincu 1991. godine predsjednik Rusije Boris Jeljcin, s predsjednicima Ukrajine i Bjelorusije, ojavio je prestanak postojanja SSSR-a.

Na prvim izravnim predsjedničkim izborima u povijesti Rusije, 1991. godine za predsjednika Ruske Federacije izabran je Boris Jeljcin, koji je na toj poziciji ostao do 1999. godine.

Umjesto SSSR-a utemeljena je Zajednica neovisnih država (ZND) koje su činile većina bivših sovjetskih republika.

Nakon što su neprestani sukobi, izgradnja nuklearnog oružja i svemirske utrke opteretili gospodarstva obaju blokova, tijekom sedamdesetih godina došlo je do popuštanja i ograničavanja nuklearnog naoružanja. Počeli su se dogovarati međusobna suradnja i izgradnja povjerenja.

Na prvim višestranačkim izborima u Poljskoj 1989. godine pobijedila je stranka Solidarnost. Slijedeće godine Lech Walesa je izabran za predsjednika.

Vaclav Havel borio se za demokraciju i rušenje komunizma u Čehoslovačkoj. Postao je predsjednik Čehoslovačke 1989. godine, a zatim i Češke Republike 1993. g. kada je došlo do razdvajanja Češke i Slovačke.