Radi nedostatka demokratske tradicije su se u većini novih država ubrzo uspostavile diktature. U diktaturi vlada jedna osoba koja ima neograničenu vlast. U nekim diktaturama postoji i parlament, no zadatak parlamenta je samo formalna potvrda odluke diktatora. Vlast se mijenjala kroz razne vojne pučeve, a vrlo rijetko kroz izbore.

1994. god. došlo je do velikog genocida u Ruandi. Narod Hutu je počinio veliki genocid nad narodom Tutsi, pri čemu je ubijano više od 800.000 ljudi.

Zemlje Trećeg svijeta su zemlje koje nisu bile član ni NATO-a ni Varšavskog pakta. To su većinom afričke i azijske zemlje. Taj se pojam prvi put koristio 1952. godine, a većina tih zemalja se kasnije pridružila \"Pokretu nesvrstanih zemalja\".

Kolonijalne sile su povlačile granice prema međusobnim dogovorima, a ne prema etničkim kriterijima. Tako se unutar jedne države našlo etnički raznovrsno stanovništvo. Kada su takve kolonije (etnički raznovrsne) stekle nezavisnost vrlo često je dolazilo do unutarnjih sukoba, pa čak i do građanskog rata.

Veliki nedostatak afričkih zemalja je bio nedostatak školovanih ljudi koji bi mogli uspješno voditi gospodarstvo i uvesti neke inovacije. Nedostatak stručnih osoba je vodio do velike korupcije u gospodarstvu i upravi. Korupcija je podmićivanje radi osobnih interesa pomoću novaca ili dogovora. Korupcija je veliki problem te čini veliku štetu za državu i gospodarstvo.

Nove države su se pokušale osloboditi od utjecaja bivših kolonijalnih sila, no nisu uspjele. Bivše kolonijalne sile su zadržale gospodarski, financijski, vojni i politički utjecaj. Takav oblik utjecaja se zove \"neokolonijalizam\".

Osnivači \"Pokret nesvrstanih zamalja\" su D. Nehru (Indija), J.B. Tito (Jugoslavija) i G.A. Naser (Egipat). Cilj pokreta je mirni suživot i mirno rješavanje problema. Pokret je osnovan 1955. god. u Bandungu u Indoneziji. Prva konferencija se održala u Beogradu 1961. god.

Radi nedostatka demokratske tradicije u većini novih država su se ubrzo uspostavile diktature. U diktaturi vlada jedna osoba koja ima neograničenu vlast. U nekim diktaturama postoji i parlament, no zadatak parlamenta je samo formalna potvrda odluke diktatora. Vlast se mijenjala kroz razne vojne pučeve, a vrlo rijetko kroz izbore.

Nove države su se pokušale osloboditi od utjecaja bivših kolonijalnih sila, no nisu uspjele. Bivše kolonijalne sile su zadržale gospodarski, financijski, vojni i politički utjecaj. Takav oblik utjecaja se zove \"neokolonijalizam\".

Amerikanci i Sovjeti su pokušali povećati svoj utjecaj u novim afričkim državama kroz financijsku, ekonomsku i vojnu pomoć. Sovjeti su imali npr. veliki utjecaj u bivšim portugalskim kolonijama, dok su Amerikanci imali veliki utjecaj u većini bivših francuskih i britanskih kolonija. Amerikanci i Sovjeti su čak i pomagali nekim diktatorima kako bi povećali svoj utjecaj u tim zemljama.

Osnivači \"Pokret nesvrstanih zamalja\" su D. Nehru (Indija), J.B. Tito (Jugoslavija) i G.A. Naser (Egipat). Cilj pokreta je mirni suživot i mirno rješavanje problema. Pokret je osnovan 1955. godine u Bandungu u Indoneziji.

Korupcija je kazneno djelo koje možemo definirati kao podmićivanje radi ostvarivanja vlastite koristi, materijalne ili nematerijalne. Veliki nedostatak afričkih zemalja je bio nedostatak školovanih ljudi koji su mogli uspješno voditi gospodarstvo i uvesti neke inovacije. Nedostatak stručnih ljudi je vodio do velike korupcije u gospodarstvu i upravi.

Kolonijalne sile su povukle granice prema međusobnim dogovorima, a ne prema etničkim kriterijima. Tako se unutar jedne države našlo etnički raznovrsno stanovništvo. Kada su takve kolonije (etnički raznovrsne) stekle nezavisnost vrlo često je dolazilo do unutarnjih sukoba, pa čak i do građanskog rata.