Učitavam...
Hrvatsko proljeće
Gospodarske reforme 1960-ih su bile provedene do kraja?
Prikaži odgovor
Gospodarske reforme su na početku bilo uspješne, no došlo je do većeg otpuštanja radnika. Tito je zaustavio sve gospodarske reforme početkom 1970-ih godina kako bi izbjegavao nezadovoljstvo radnika radi gubitka radnih mjesta.
Vrati na pitanje
Koju slobodu je svojim građanima garantirala jugoslavenska komunistička vlast 1970-ih godina?
Prikaži odgovor
Jugoslavenska komunistička vlast je 1970-ih godina dopustila njezinim građanima da se iseljavaju i zapošljavaju u inozemstvu. Jugoslaveni koji su radili u inozemstvu su slali veliki iznos zarađenog novca članovima obitelji koji su ostali u Jogoslaviji. Taj novac je dodatno poticao razvoj jugoslavenskog gospodarstva.
Vrati na pitanje
Jugoslavenska vlada je prihvatila zahtjeve Hrvatskog proljeća?
Prikaži odgovor
Savez Komunista Hrvatske (SKH) se zalagao za veću gospodarsku neovisnost. Tražili su da novac koji su Hrvati zaradili (npr. od turizma) ostaje u Hrvatskoj, a ne da se 80% uplaćuje u savezni fond za nerazvijene republike. SKH je uz to zalagao za hrvatsku jezičnu i kulturnu posebnost. Na čelu zahtjeva su se nalazili Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo. Tijekom 1970./1971. god. Pokret se pretvorio u masovni protest, poznat kao \"Hrvatsko proljeće\". Tito nije prihvatio zahtjeve pa je prisilio političko vodstvo Hrvatske da daju ostavku. Više od 2.000 ljudi je bilo osuđeno na zatvorske kazne i zabranjen je bio rad Matice Hrvatske.
Vrati na pitanje
Kako glasi njemački naziv za radnike iz inozemstva koji su radili u Njemačkoj?
Prikaži odgovor
Njemački naziv za radnike iz inozemstva koji su radili u Njemačkoj je bio \"gastarbajteri\" (Gastarbeiter = gostujući radnik).
Vrati na pitanje
Koji je narod tražio sedamdesetih veću gospodarsku neovisnost?
Prikaži odgovor
Savez Komunista Hrvatske (SKH) se zalagao za veću gospodarsku neovisnost. Tražili su da novac koji su Hrvati zaradili (npr. od turizma) ostaje u Hrvatskoj, a ne da se 80% uplaćuje u savezni fond za nerazvijene republike. SKH je uz to tražio priznanje hrvatske jezične i kulturnu posebnost. Na čelu zahtjeva su se nalazili Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo. Tijekom 1970./1971. god. Pokret se je pretvorio u masovni protest, poznat kao \"Hrvatsko proljeće\".
Vrati na pitanje
Tko je preuzeo funkciju predsjednika nakon smrti Josipa Broza Tita?
Prikaži odgovor
Josip Broz Tito je ostao do smrti jugoslavenski predsjednik. Nakon njegove smrti osnovano je kolektivno predsjedništvo koje je zajedno preuzeo funkciju predsjednika države. Svake godine je jedan član preuzeo predsjedanje predsjedništva. Tako da je svake godine druga republika preuzela tu funkciju (jedne godine Hrvatske potom Srbija, Crna Gora itd.).
Vrati na pitanje
U koju zemlju se najveći broj Jugoslavena iselio 1970-ih godina?
Prikaži odgovor
Najveći broj iseljenika iz Jugoslavije se je nalazio u SR Njemačkoj (436.000) i u Austriji (90.000).
Vrati na pitanje
Ustavotvorna skupština u Jugoslaviji se sastala 1945. god. i slobodno su odlučili o novom ustavu?
Prikaži odgovor
Ustavotvorna skupština Jugoslavije se sastala 1945. god., ali skupština je provedena u atmosferi straha i pritiska. Ustavnu skupštinu je činila Narodna Fronta, tijelo Komunističke Partije Jugoslavije. Ostale stranke nisu bile dopuštene na izborima za ustavotvornu skupštinu.
Vrati na pitanje
Kojom deklaracijom su hrvatski znanstvenici, književnici i intelektualci tražili ukidanje povlaštenog položaja Srba?
Prikaži odgovor
Hrvatski znanstvenici, književnici i intelektualci su 1967. god. tražili ukidanje povlaštenog položaja Srba. Objavili su \"Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika\". Hrvatska javnost se priključila zahtjevima, tako da je protest prerastao u masovni protest protiv povlaštenog položaja Srba u Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Vrati na pitanje
Svi narodi u Jugoslaviji su imali isti društveni položaj?
Prikaži odgovor
U Jugoslaviji su Srbi imali povlašteni društveni položaj. U drugoj polovici 1960-ih god. Došlo je do velikog nezadovoljstva u Hrvatskoj radi nametanja jugoslavenstva, kolektivne krivnje Hrvata za zločine tijekom Drugog svjetskog rata te odljeva novca u savezni fond.
Vrati na pitanje
Kako se zove masovni protest koji je tražio priznavanje hrvatske kulturne i jezične posebnosti?
Prikaži odgovor
Savez Komunista Hrvatske (SKH) je se zalagao za veću gospodarsku neovisnost. Tražili su da novac koji su Hrvati zaradili (npr. od turizma) ostaje u Hrvatskoj, a ne da se 80% uplaćuje u savezni fond za nerazvijene republike. SKH je uz to tražio priznanje hrvatsku jezičnu i kulturnu posebnost. Na čelu zahtjeva su se nalazili Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo. Tijekom 1970./1971. god. Pokret se je pretvorio u masovni protest, poznat kao \"Hrvatsko proljeće\".
Vrati na pitanje
Koji je bio glavni cilj donošenja novog ustava Jugoslavije 1974. god.?
Prikaži odgovor
Novi jugoslavenski ustav iz 1974. god. je garantirao republikama pravo na samoodređivanje i odcjepljenje od federacije. U svim saveznim tijelima su bile republike jednako zastupljane. No, u stvarnosti je sva vlast ostala u rukama Komunističke Partije Jugoslavije (KPJ) i Tita.
Vrati na pitanje
Koje ime je dobila Jugoslavija ustavom iz 1963. godine?
Prikaži odgovor
Federativna Narodna Republika Jugoslavija je 1963. nakon usvajanja novog ustava promijenila ime u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (SFRJ). Njezine republike su također promijenile službeni naziv, umjesto \"Narodne Republike\" (NR) uveden je naziv \"Socijalistička Republika\" (SR), npr. \"SR Hrvatska\".
Vrati na pitanje
Tko su pokretači Hrvatskog proljeća?
Prikaži odgovor
Hrvatsko proljeće je kulturno-politički pokret iz ranih 1970-ih (1970.-1971.) kojim su se tražila pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije. Tražila se veća gospodarska neovisnost Hrvatske te pravo na hrvatsku kulturu i jezičnu posebnost. Kao pokretače Hrvatskog proljeća izdvajaju se Slavka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo.
Vrati na pitanje
Nakon smrti Josipa Broza Tito građani su birali novog predsjednika Jugoslavije?
Prikaži odgovor
Josip Broz Tito je ostao do smrti jugoslavenski predsjednik. Nakon njegove smrti osnovano je kolektivno predsjedništvo koje je zajedno preuzeo funkciju predsjednika države. Svake godine je jedan član preuzeo predsjedanje predsjedništva. Tako da je svake godine druga republika preuzela tu funkciju (jedne godine Hrvatske potom Srbija, Crna Gora itd.).
Vrati na pitanje
Iseljavanje građana u inozemstvo je bilo štetno za Jugoslaviju?
Prikaži odgovor
Jugoslavenska komunistička vlast je 1970-ih godina dopustila njezinim građanima da se iseljavaju i zapošljavaju u inozemstvu. Jugoslaveni koji su radili u inozemstvu su slali veliki iznos zarađenog novca članovima obitelji koji su ostali u Jogoslaviji. Taj novac je dodatno poticao razvoj jugoslavenskog gospodarstva.
Vrati na pitanje
Što je centralizam?
Prikaži odgovor
- Decentralizacija - prebacivanje nadležnosti države na regionalne vlasti
- Centralizam - upravljanje iz jednog centra
- Suverenitet - potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitom teritoriju
Vrati na pitanje
Nakon usvajanja novog ustava 1963. god. su se mijenjali službena imena Jugoslavenskih republika?
Prikaži odgovor
Federativna Narodna Republika Jugoslavija je 1963. nakon usvajanja novog ustava promijenila ime u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (SFRJ). Njezine republike su također promijenile službeni naziv, umjesto \"Narodne Republike\" (NR) uveden je naziv \"Socijalistička Republika\" (SR), npr. \"SR Hrvatska\".
Vrati na pitanje
Što je Matica hrvatska?
Prikaži odgovor
Tijekom razdoblja Hrvatskog proljeća, Matica hrvatska je bila jedna od najvažnijih kulturnih ustanova u Hrvatskoj koja je svojom djelatnošću privukla velik broj uglednih intelektualaca, studenata. Uloga Matice hrvatske, vezano za Hrvatsko proljeće, je bila od velike važnosti - aktivno je zastupala kulturne, gospodarske i političke interese SR Hrvatske i hrvatskog naroda.
Vrati na pitanje
Kada je objavljena \"Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika\"?
Prikaži odgovor
Hrvatski znanstvenici, književnici i intelektualci su 1967. god. tražili ukidanje povlaštenog položaja Srba. Objavili su \"Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika\". Hrvatska javnost se priključila zahtjevima, došlo je do masovnog protesta protiv povlaštenog položaja Srba u Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Vrati na pitanje
Što znači pojam decentralizacija?
Prikaži odgovor
- Decentralizacija - prebacivanje nadležnosti države na regionalne vlasti
- Centralizacija - upravljanje iz jednog centra
- Suverenitet - potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitom teritoriju
Vrati na pitanje
Hrvatsko proljeće je bilo neuspješno?
Prikaži odgovor
Savez Komunista Hrvatske (SKH) se zalagao za veću gospodarsku neovisnost. Tražili su da novac koji su Hrvati zaradili (npr. od turizma) ostaje u Hrvatskoj, a ne da se 80% uplaćuje u savezni fond za nerazvijene republike. SKH je uz to tražio priznanje hrvatske jezične i kulturne posebnosti. Na čelu zahtjeva su se nalazili Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo. Tijekom 1970./1971. god. pokret se pretvorio u masovni protest, poznat kao \"Hrvatsko proljeće\". Tito nije prihvatio zahtjeve pa je prisilio političko vodstvo Hrvatske da daju ostavku. Više od 2.000 ljudi je bilo osuđeno na zatvorske kazne te je zabranjen rad Matice Hrvatske.
Vrati na pitanje
Što je Hrvatsko proljeće?
Prikaži odgovor
Hrvatsko proljeće je kulturno-politički pokret iz ranih 1970-ih (1970.-1971.) kojim su se tražila pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije. Tražila se veća gospodarska neovisnost Hrvatske te pravo na hrvatsku kulturu i jezičnu posebnost. Kao pokretače Hrvatskog proljeća izdvajaju se Slavka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo.
Vrati na pitanje