Europsko vijeće EU čine šefovi država i šefovi vlada država koje su članice EU. Europsko vijeće određuje smjernice i politička djelovanja Europske unije.

Izravno izabrano zakonodavno tijelo Europske unije je Europski parlament. Mandat zastupnika u ovom parlamentu traje 5 godina, a zajedno s Vijećem EU-a odlučuje o zakonima i proračunu.

Zemlje članice Unije su 2007. godine potpisale ugovor u Lisabonu, kojim se Unija prilagodila tomu što ima veći broj članica, te su dogovorene reforme i modernizacija.

Zbog ekonomskih problema u svijetu 2008. godine došlo je do velike financijske krize. Ona je dovela do velike nezaposlenosti, pada BDP-a i recesije. Najviše su pogođene Grčka. Španjolska i Portugal.

Pripreme za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji počele su 2005. godine. Do primanja u članstvo, Hrvatska je morala ispuniti određene uvjete. Tako je Hrvatska primljena u EU 1. srpnja 2013. godine i tako postala 28. članica Unije.

Ratovi koji su pogodili arapske zemlje, a pogotovo građanski rat u Siriji koji je počeo još 2011. godine, doveli su do velikog priljeva migranata iz tih zemalja u europske zemlje. Vrhunac te krize dogodio se 2015. godine. Neke države su željele spriječiti ulazak migranata u svoju zemlju.

Države članice Europske ekonomske zajednice su od 1957. godine kad je EEZ nastala uvidjele korist takve zajednice, pa je 1992. godine u Maastrichtu potpisan ugovor kojim je stvorena Europska unija.

Potpisivanjem ugovora u Maastrichtu 1992. stvoreni su temelji za stvaranjem Europske unije, koja postoji i danas. Donesena je i zajednička monetarna i ekonomska unija, a kao rezultat toga nastala je jedinstvena valuta Europske unije koja se zove euro. Euro je danas službena valuta u 20 zemalja članica EU-a.

Najprije je 1951. nastala Europska zajednica za ugljen i čelik. Nju je 1957. slijedilo stvaranje Europske ekonomske zajednice, a 1992. godine zemlje EEZ-a pristupile su stvaranju Europske unije.

Lisabonski ugovor je ozakonio i potvrdio da neka zemlja članica Europske unije može ako želi istupiti iz Unije. Istupanje iz Europske unije je 2020. godine napravilo Ujedinjeno Kraljevstvo.

Tijekom 21. stoljeća u zemljama Europe dogodile su se brojne financijske i političke krize. Tako je na referendumu 2016. godine održanom u Velikoj Britaniji odlučeno da Velika Britanija izađe iz Europske unije, što je učinjeno 2020. godine. BREXIT je kratica stvorena od riječi „Britain“ i „exit“ (izlazak) i označava „izlazak Britanije“ iz Unije.

Primanje Hrvatske u Sjevernoatlantski vojni savez (NATO) dogodio se brže nego primanje u članstvo EU. Hrvatska je primljena u članstvo NATO-a 2009. godine.

Zbog brojnih ratova, siromaštva i političkih progona osobe bježe iz svoje domovine i sklanjaju se u drugu zemlju. Osobe u drugoj zemlji imaju političko pravo koje se naziva azil, a označava pružanje utočišta izbjeglici. To je sklonište pred progonima, ratovima, a pravo na azil je temeljno ljudsko pravo.

Nakon što su Francuska i SR Njemačka dogovorile suradnju i stvaranje novog europskog tijela, Francuskoj i Njemačkoj u novoj zajednici priključile su se Belgija, Nizozemska, Luksemburg i Italija.

Nakon Drugog svjetskog rata i neriješenih problema oko pokrajine Ruhr u njemačkoj, francuski političar Jean Monnet je predložio stvaranje zajednice koja bi ujedinila francusku i njemačku proizvodnju ugljena i čelika i tako ne bi bilo sporova. Tako je 1951. stvorena Europska zajednica za ugljen i čelik.

Pokrajina Ruhr je nakon rata potpala pod francusku upravu. Međutim, pravo na Ruhr je polagala i Njemačka jer je to bilo područje bogato rudama i ugljenom. Stoga je nastala Europska zajednica za ugljen i čelik. To je bilo europsko tijelo koje bi imalo nadzor nad pokrajinom i proizvodnjom ugljena i čelika dviju država.