Predstavnici u parlamentu biraju se među narodom i to putem izbora. To je do novijeg doba bilo dopušteno samo muškarcima, a kasnije su i žene dobile pravo glasa, kao i pravo da budu izabrane.

Vođa njemačke nacističke stranke, a kasnije i kancelar i predsjednik Njemačke bio je Adolf Hitler. Imao je titulu \"Führer\".

Diktature ograničavaju ili potpuno zabranjuju osobne i građanske slobode i prava, kao što su pravo biranja, okupljanja, udruživanja, sloboda tiska, vjere, sloboda mišljenja itd.

U totalitarnim društvima ne postoje metode koje su usmjerene pravima i slobodama građanina, tako da se uglavnom provode nasilne metode kontrole kao što su policijski teror, nadzori putem tajnih službi i razni sudski progoni, koji su često i namješteni. Osim toga, nadziru se i mediji, kako ne bi pisali i govorili nešto protiv režima.

Osoba koja je uvela u Italiju fašističku diktaturu bio je Benito Mussolini. Bio je vođa fašističke stranke i premijer vlade. Zvali su ga \"Il duce\" što je značilo \"Vođa\".

U Kini je uspostavljen komunistički režim na čelu s predsjednikom partije i države Mao Zedongom.

Lenjina je na dužnosti naslijedio puno stroži i čelični vođa Staljin. Njegovo doba vlasti naziva se i \"staljinizam\".

Prvi predsjednik sovjetske Rusije, kao prve komunističke države na svijetu bio je Vladimir Iljič Lenjin. Na toj dužnosti bio je od revolucije 1917. godine do smrti 1924. godine.

Demokracija je riječ grčkog porijekla, a znači vladavinu naroda. U modernim društvima vladavina naroda zapravo znači vladavina putem izabranih predstavnika u parlamentu.

U Kraljevini Italiji je nakon ustavne monarhije uspostavljena fašistička diktatura na čelu s Benitom Mussolinijem.

Kult ličnosti javlja se u totalitarnim režimima kao pojava u kojoj vođa države sebe postavlja kao vrhovnog, nepovredivog vođu, a narod ga slijepo obožava i pokorava se svim njegovim odredbama i zapovijedima.

Zemlje koje su nakon Prvog svjetskog rata ostale u velikim gospodarskim problemima, krivile su demokratske sustave za to jer je demokracija prihvaćala slobodu tržišnog gospodarstva. Zato se zemlje koje su jako pogođene krizom okreću totalitarnim ideologijama.

Izvršnu vlast imaju vlada i predsjednik. Vlada se bira unutar parlamenta, a predsjednik ili izborima ili u parlamentu.

Prava građanina u demokratskim društvima temelje se na zakonima, koji su rezultat rada parlamenta i vlade. Tako svi članovi sudjeluju u donošenju odlukka i zakona, koji dopuštaju razna prava i slobode pojedinaca.

Sastavni dijelovi trodijelne vlasti su sudska vlast, zakonodavna vlast i izvršna vlast. Izvršnu vlast predstavlja vlada i predsjednik vlade.

Francuska u 20. stoljeću nije bila totalitarna država, iako je bilo pokušaja uvođenja fašističke diktature. Francuska je do danas ostala parlamentarna republika.

Zakonodavnu vlast ima parlament, odnosno sabor, a bira se demokratski na izborima. Parlament je taj koji bira izvršnu vlast (vladu).

Uglavnom su ideologije podijeljene na \"desne\" i \"lijeve\" ovisno o tome što zagovaraju. Tako je \"lijevo\" orijentirana ideologija komunizam, dok \"desne\" struje predstavljaju fašizam i nacizam.