Uglavnom su ideologije podijeljene na \"desne\" i \"lijeve\" ovisno o tome što zagovaraju. Tako je \"lijevo\" orijentirana ideologija komunizam, dok \"desne\" struje predstavljaju fašizam i nacizam.

U Kini je uspostavljen komunistički režim na čelu s predsjednikom partije i države Mao Zedongom.

Kult ličnosti javlja se u totalitarnim režimima kao pojava u kojoj vođa države sebe postavlja kao vrhovnog, nepovredivog vođu, a narod ga slijepo obožava i pokorava se svim njegovim odredbama i zapovijedima.

Zakonodavnu vlast ima parlament, odnosno sabor, a bira se demokratski na izborima. Parlament je taj koji bira izvršnu vlast (vladu).

Vođa njemačke nacističke stranke, a kasnije i kancelar i predsjednik Njemačke bio je Adolf Hitler. Imao je titulu \"Führer\".

Osoba koja je uvela u Italiju fašističku diktaturu bio je Benito Mussolini. Bio je vođa fašističke stranke i premijer vlade. Zvali su ga \"Il duce\" što je značilo \"Vođa\".

Izvršnu vlast imaju vlada i predsjednik. Vlada se bira unutar parlamenta, a predsjednik ili izborima ili u parlamentu.

Diktature ograničavaju ili potpuno zabranjuju osobne i građanske slobode i prava, kao što su pravo biranja, okupljanja, udruživanja, sloboda tiska, vjere, sloboda mišljenja itd.

Predstavnici u parlamentu biraju se među narodom i to putem izbora. To je do novijeg doba bilo dopušteno samo muškarcima, a kasnije su i žene dobile pravo glasa, kao i pravo da budu izabrane.

Prava građanina u demokratskim društvima temelje se na zakonima, koji su rezultat rada parlamenta i vlade. Tako svi članovi sudjeluju u donošenju odlukka i zakona, koji dopuštaju razna prava i slobode pojedinaca.

Zemlje koje su nakon Prvog svjetskog rata ostale u velikim gospodarskim problemima, krivile su demokratske sustave za to jer je demokracija prihvaćala slobodu tržišnog gospodarstva. Zato se zemlje koje su jako pogođene krizom okreću totalitarnim ideologijama.

Sastavni dijelovi trodijelne vlasti su sudska vlast, zakonodavna vlast i izvršna vlast. Izvršnu vlast predstavlja vlada i predsjednik vlade.

Lenjina je na dužnosti naslijedio puno stroži i čelični vođa Staljin. Njegovo doba vlasti naziva se i \"staljinizam\".

Francuska u 20. stoljeću nije bila totalitarna država, iako je bilo pokušaja uvođenja fašističke diktature. Francuska je do danas ostala parlamentarna republika.

Demokracija je riječ grčkog porijekla, a znači vladavinu naroda. U modernim društvima vladavina naroda zapravo znači vladavina putem izabranih predstavnika u parlamentu.

Prvi predsjednik sovjetske Rusije, kao prve komunističke države na svijetu bio je Vladimir Iljič Lenjin. Na toj dužnosti bio je od revolucije 1917. godine do smrti 1924. godine.

U Kraljevini Italiji je nakon ustavne monarhije uspostavljena fašistička diktatura na čelu s Benitom Mussolinijem.

U totalitarnim društvima ne postoje metode koje su usmjerene pravima i slobodama građanina, tako da se uglavnom provode nasilne metode kontrole kao što su policijski teror, nadzori putem tajnih službi i razni sudski progoni, koji su često i namješteni. Osim toga, nadziru se i mediji, kako ne bi pisali i govorili nešto protiv režima.