Drugi svjetski rat: završno razdoblje

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuskoj. Iskrcavanje savezničke vojske je označila početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku,sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama.

Suđenje ratnih zločinca u Europi je bilo 1945. i 1946. god. u njemačkom gradu Nürnbergu.

Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju koja je stupila na snagu 8. svibnja 1945. god. na zapadnom bojištu i 9. svibnja 1945. na istočnom bojištu. Radi toga se 9. svibnja danas slavi kao \"Dan Europe\".

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuske. Iskrcavanje savezničke vojske je označilo početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku,sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama. No, unatoč tome slobodni izbori nisu se održali. 

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

U drugom Svjetskom ratu je stradalo oko 50 milijuna ljudi, od toga 19 milijuna vojnika i 31 milijun civila.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuske. Iskrcavanje savezničke vojske je označilo početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Japan je potpisao 2. rujna 1945. god. bezuvjetnu kapitulaciju. Time je Drugi svjetski rat konačno završio.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku, sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama. No, unatoč tome slobodni izbori nisu se održali.

Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju koja stupila na snagu 8. svibnja 1945. god. na zapadnom bojištu i 9. svibnja 1945. na istočnom bojištu. Radi toga se 9. svibnja danas slavi kao \"Dan Europe\".

Savezničke zemlje odnosno \"Velika trojica\" su bile Velika Britanija, SAD i Sovjetski savez.

Njemački gradovi su bili izloženi razornim bombardiranjima engleskih i američkih zrakoplova. Saveznici su bombardirali sve velike i veliki broj malih gradova u Njemačkoj. Stradali su Hamburg, Berlin, Frankfurt, Köln i ostali. U veljači je stradalo više od 20.000 ljudi nakon savezničkog bombardiranja Dresdena.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuske. Iskrcavanje savezničke vojske je označilo početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku, sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama.

Njemački gradovi su bili izloženi razornim bombardiranjima engleskih i američkih zrakoplova. Saveznici su bombardirali sve velike gradove i veliki broj malih gradova u Njemačkoj. Stradali su Hamburg, Berlin, Frankfurt, Köln i ostali. U veljači je stradalo više od 20.000 ljudi nakon savezničkog bombardiranja Dresdena.

Japan je potpisao 2. rujna 1945. god. bezuvjetnu kapitulaciju. S time je Drugi svjetski rat konačno završio.

Prva konferencija \"velike trojice\" održana je 1943. god. u Teheranu. Teheran je glavni grad Irana. Na konferenciji su bili prisutni Churchill (britanski predsjednik vlade), Roosevelt (predsjednik SAD-a) te Staljin (sovjetski vođa). Raspravljali su o ratnim planovima i o planiranom iskrcavanju anglo-američkih snaga u Francuskoj. S time bi se otvorilo drugo bojište na zapadu Europe što bi dodatno slabilo njemačku vojsku. Druga odluka je bila pružanje vojne pomoći partizanima u Jugoslaviji.

Prva konferencija \"Velike trojice\" održana je 1943. god. u Teheranu. Teheran je glavni grad Irana. Na konferenciji su bili prisutni Churchill (britanski predsjednik vlade), Roosevelt (predsjednik SAD-a) te Staljin (sovjetski vođa). Raspravljali su o ratnim planovima i o planiranom iskrcavanju anglo-američkih snaga u Francuskoj. S time bi se otvorilo drugo bojište na zapadu Europe što bi dodatno slabilo njemačku vojsku. Druga odluka je bila pružanje vojne pomoći partizanima u Jugoslaviji.

Kamikaze su japanski piloti samoubojice koji su pri kraju rata svojim zrakoplovima napadali američke ratne brodove.

Suđenje ratnih zločinca u Aziji je bilo u japanskom glavnom gradu Tokiju.

U drugom Svjetskom ratu je stradalo oko 50 milijuna ljudi, od toga 19 milijuna vojnika i 31 milijun civila.