Nova francuska vlada je nakon francuske kapitulacije usko surađivala s Njemačkom. Novo sjedište francuske vlade na neokupiranom teritoriju je bio Vichy.

Nakon njemačkog napada na Poljsku, sovjetska je vojska zauzela i okupirala istočni dio Poljske i pripojili ga Sovjetskom Savezu. Tu reakciju su nijemci očekivali jer je to bilo dogovoreno u njemačko-sovjetskom sporazumu o nenapadanju.

Njemačka vojska je nakon napada na Sovjetski Savez (22.6.1941. god.) brzo napredovala. No, radi oštre zime nije uspjela osvojiti Moskvu. Njemačka vojska je bila zaustavljena i radi iscrpljenosti vojnika i snažnog sovjetskog otpora. Napadom na Sovjetski Savez, Njemačka se suočila s ratom na dvije fronte (na zapadu protiv Velike Britanije, a na istoku sa Sovjetskim Savezom), što je dodatno smanjila mogućnosti njemačke pobjede.

Drugi svjetski rat je počeo njemačkom napadom na Poljsku 1.9.1939. god.

Njemačka je u svibnju 1940. napala i zauzela zemlje Beneluxa (Belgiju, Nizozemska i Luksemburg) kako bi napala Francusku na njezinoj sjevernoj granici. Sjeverna granica je bila manje vojno učvršćena od izravne granice Francuske i Njemačke. Na izravnoj granici s Njemačkom, Francuzi su izgradili tzv. \"Maginotovu liniju\" sa sustavom bunkera.

Nakon francuske kapitulacije ostala je samo Velika Britanija koja je pružala Njemačkoj veliki otpor. Novi britanski predsjednik vlade, Winston Churchill je izjavio: \"Ne mogu vam obećati ništa osim krvi, patnje, suze i znoja.\" S time je htio pripremiti stanovništvo na otpor protiv Njemačke.

Sile Osovine su na početku bile Italija i Njemačka (Osovina Rim-Berlin), kasnije se pridružio i Japan. Cilj Trojnog pakta je bio izgradnja novog svjetskog poretka i podjela teritorija koja su planirali osvojiti te međusobna vojna pomoć. Nakon pridruženja Japana, Osovina Rim-Berlin je dobila naziv \"Trojni pakt\". Kasnije su se pridružile i Mađarska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska.

Njemačko vojno zrakoplovstvo je bombardirao britanske gradove, prometnice i industriju. Njemački cilj je bio prisiliti Veliku Britaniju na kapitulaciju, zato je Hitler dao zapovijed da se bombardira civilne stambene četvrte kako bi bio čim veći broj civilnih stradalih. Od rujna 1940. god. vodila se velika zračna bitka za Britaniju. No, Velika Britanija se je uz pomoć njezinih brzih lovačkih aviona obranila i Hitler je odustao od osvajanja Velike Britanije.

Njemačka vojska je u travnju 1940. godine napala Dansku i Norvešku. Danska se predala nakon samo jednog dana, a Norveška je dobila vojnu pomoć od Francuske i Velike Britanije, ali se ipak predala nakon tri mjeseca.

Nakon što je Hitler odustao od osvajanja Velike Britanije, njemačka vojska je 22. lipnja 1941. god. napala Sovjetski Savez. Taj napad je bio dugo planiran unatoč Paktu o nenapadanju. Ime operacije napada na Sovjetski Savez je bio \"Plan Barbarossa\". Nijemci su ovaj rat smatrali kao obračun s komunizmom.

Njemačko vojno zrakoplovstvo je bombardirao britanske gradove, prometnice i industriju. Njemački cilj je bio prisiliti Veliku Britaniju na kapitulaciju, zato je Hitler dao zapovijed da se bombardiraju civilne stambene četvrti kako bi bilo što veći broj civilnih žrtava. Od rujna 1940., vodila se velika zračna bitka za Britaniju. No, Velika Britanija se uz pomoć brzih lovačkih aviona obranila i Hitler je odustao od osvajanja Velike Britanije.

Japan je već 1930-ih osvojio Kinu i jugoistočnu Aziju. Nakon japanskog napada na američku vojnu luku Pearl Harbour na Havajima, Japanci su osvojili i Filipine, Indoneziju, Maleziju, Singapur te veliki broj strateško važnih otoka na Pacifiku. Time su ostvariti prevlast u istočnoj Aziji i na Pacifiku.

Njemačka je od Poljske tražila da se kroz Poljsku radi koridor pod njemačkim nadzorom te priključenje Danziga (Gdanska) Njemačkoj. Danzig je bio slobodni grad (pod upravom Lige Naroda na Baltičkom moru) između Poljske i njemačke pokrajine Istočne Prusije.

Nova francuska vlada je nakon francuske kapitulacije usko surađivala s Njemačkom. Novo sjedište francuske vlade na neokupiranom teritoriju je bio Vichy.

Njemačka vojska je nakon napada na Sovjetski Savez (22.6.1941. god.) brzo napredovala. No, radi oštre zime nije uspjela osvojiti Moskvu. Njemačka vojska je bila zaustavljena i radi iscrpljenosti vojnika i snažnog sovjetskog otpora. Napadom na Sovjetski Savez, Njemačka se suočila s ratom na dvije fronte (na zapadu protiv Velike Britanije, a na istoku sa Sovjetskim Savezom), što je dodatno smanjila mogućnosti njemačke pobjede.

Njemački naziv za \"strategiju munjevitog rata\" je \"Blitzkrieg\". \"Anschluss\" znači pripojenje Austrije Njemačkoj, a \"desant\"je spuštanje većeg broja vojnika na neprijateljski teritorij.

Velika Britanija i Francuska su u proljeće 1939. god. sklopile vojni savez s Poljskom kako bi zajamčili Poljskoj neovisnost, jer je Njemačka od Poljske tražila da se kroz Poljsku radi koridor pod njemačkom nadzorom.

Japan je već 1930-ih napao Kinu i jugoistočnu Aziju i osvojio veliki teritorij. Taj teritoriji je bio izuzetno važan radi svojih rudnih bogatstava i sirovina za vojne potrebe.

Japanci su 7. prosinca 1941. god. bez objave rata napali američku ratnu luku Pearl Harbour na Havajima. Veliki broj američkih ratnih brodova te zrakoplova je bio uništen ili oštećen. Idućeg dana su SAD objavile rat Japanu. Nijemci i ostale članice Trojnog pakta su kao odgovor na to objavili rat SAD-u.

Japanci su 7. prosinca 1941. god. bez objave rata napali američku ratnu luku Pearl Harbour na Havajima. Veliki broj američkih ratnih brodova te zrakoplova je bio uništen ili oštećen. Idućeg dana su SAD objavile rat Japanu. Nijemci i ostale članice Trojnog pakta su kao odgovor na to objavili rat SAD-u.

Drugi svjetski rat je počeo njemačkom napadom na Poljsku 1.9.1939. god.

Francuska i Velika Britanija su objavili rat 3.9.1939. god. Njemačkoj, dva dana nakon njemačkog napada na Poljsku.

Sovjetska vojska je 1939. god. nakon podjele Poljske između Njemačke i Sovjetskog Saveza zauzela baltičke zemlje Estoniju, Latviju i Litvu.