Za jedan obilazak Zemlje, Mjesecu je potrebno nešto manje od mjesec dana (27,3 dana). U gotovo istom razdoblju (oko 29,5 dana), s obzirom na obilaskom oko Zemlje Mjesec također mijenja i položaj u odnosu na Sunce, dogodi se i jedna izmjena mjesečevih mijena.

Sunčeva energija izravno ili neizravno pokreće gotovo sve prirodne procese na Zemlji. Neki od najvažnijih procesa na Zemlji koje pokreće Sunčeva energija su fotosinteza, hidrološki ciklus, procesi povezani s vremenom i klimom, morskim strujama itd.

Pomrčina Mjeseca pojava je kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca te zakloni Mjesec svojom sjenom. Pomrčina Mjeseca se, s obzirom da se Sunce nalazi nasuprot Mjesecu (gledajući sa Zemlje), uvijek događa kada je mjesečeva mijena uštap.

Mjesečeve mijene označavaju različitu vidljivost Mjeseca, a izmjenjuju se svakih 29,5 dana. Razlikujemo mlađak, prvu četvrt, uštap (puni mjesec) i posljednju četvrt.

Zemlja je svemirsko tijelo koje se počelo stvarati prije 4,6 milijardi godina kada se kao užarena kugla koju su pogađali meteoriti počela hladiti. Hlađenjem je došlo do stvaranja Zemljine kore, a para koju su izbacivali vulkani stvorili su praatmosferu.

Proljetna ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 21.3 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Kada se Mjesec nađe između Sunca i Zemlje te gledatelju sa Zemlje djelomično ili potpuno zakloni Sunce, odvija se pomrčina Sunca. Pomrčina Sunca se, s obzirom da se Sunce nalazi iza Mjeseca, uvijek događa kada je mjesečeva mijena mlađak.

Zbog nagnutosti Zemljine osi i zbog Zemljine revolucije izmjenjuju se godišnja doba. S obzirom na nagnutost Zemljine osi, različiti dijelovi Zemlje tijekom kruženja Zemlje oko Sunca primaju različitu količinu Sunčeve energije što uvjetuje godišnja doba.

Zemlja je jedini planet Sunčeva sustava na kojemu, prema našim saznanjima, postoji život. Također, dokazi o postojanju života još uvijek nisu pronađeni ni izvan Sunčeva sustava.

Zimski suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.12 kada sunčeve zrake okomito padaju na južnu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 8h, a noć 16h. Taj dan je Sjeverni pol 24 sata u mraku.

Zemljina revolucija je okretanje Zemlje oko Sunca i traje 365 dana i 6 sati. Posljedica okretanja Zemlje oko Sunca su izmjena godišnjih doba.

Mjesec je nastao kada je Zemlju pogodilo relativno veliko svemirsko tijelo i odlomilo njezin dio koji se nastavio zbog privlačnih sila Zemlje gibati uz nju kao njezin prirodni satelit.

Ljetni suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.6 kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 16h, a noć 8h. Taj dan je Sjeverni pol 24 sata obasjan svjetlom.

Zemlja se nalazi u položaju suncostaja na početku ljeta (21. lipnja) i zime (21. prosinca). 21. lipnja, kada je ljetni suncostaj, na sjevernoj polutci dan traje najduže, a noć najkraće. 21. prosinca, kada je zimski suncostaj, na sjevernoj polutci dan traje najkraće, a noć najduže.

Ljetni suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.6 kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 16h, a noć 8h. Taj dan je Sjeverni pol 24 sata obasjan svjetlom.

Rotacija Zemlje je okretanje Zemlje oko svoje osi i traje 24 sata. Zbog rotacije Zemlje dolazi do izmjene dana i noći na Zemlji, pomicanja satelitskog puta,...

Gibanje Zemlje oko Sunca naziva se Zemljina revolucija ili Zemljina ophodnja. Za jedan obilazak oko Sunca, Zemlji je potrebno 365 dana i 6 sati, što nazivamo jednom Zemljinom godinom.

S obzirom na razmjerno veliku masu u odnosu na onu Zemlje, Mjesec ima izrazitu gravitacijsku moć što se ogleda u činjenici da Mjesečeva gravitacija (kao i Sunčeva) na Zemlji uzrokuje morske mijene.

Zemlja se nalazi u položaju ravnodnevnice na početku proljeća (21. ožujka) i jeseni (23. rujna). Na ta dva dana dan i noć jednako traju na cijeloj Zemlji, po 12 sati, a Sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Kruženje Zemlje oko svoje osi zove se Zemljina rotacija, budući da se Zemlja 'rotira' odnosno vrti oko svoje osi. Najvažnija posljedica Zemljine rotacije je izmjena dana i noći.