Tipovi klima na Zemlji

Klimatski dijagram grafički je prikaz kojim se prikazuju mjesečna količina padalina te srednja mjesečna temperatura. Srednje mjesečne temperature na klimatskom dijagramu prikazane su crvenom linijom. Vrijednosti temperature očitavamo uz lijevi ili desni rub dijagrama kao i vrijednost količine padalina, a mjesece očitavamo na donjem rubu dijagrama.. Količine padalina u mjesecu prikazane su plavim stupcima,

Umjereno tople kišne klime (C) razred su klima koji se prostire u umjerenim toplinskim pojasevima. Glavno obilježje ovog klimatskog razreda je pravilna izmjena godišnjih doba. Razlikujemo tri tipa umjereno toplih kišnih klima, a to su: sredozemna klima, umjereno topla vlažna klima i sinijska klima.

Umjereno tople vlažne klime (Cf) imaju podjednaku raspodjelu padalina tijekom godine. Prema srednjoj mjesečnoj temperaturi razlikuju se podtipovi umjereno toplih vlažnih klima, a to su:umjereno tople vlažne klime s vrućim ljetom (najtopliji mjesec ima srednju mjesečnu temperaturu 22°C ili višu), umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom i umjereno topla vlažna klima sa svježim ljetom.

Tropske kišne klime (A) klimatski je razred koji se rasprostire u žarkom pojasu. Razlikujemo dva tipa klima u ovome razredu, a to su: prašumski tip klime i savanski tip klima.

Snježno-šumske klime (D) su klimatski razred koji ćemo pronaći samo na sjevernoj hemisferi zbog nedostatka kopna u dijelu južne hemisfere gdje bi se ove klime mogle prostirati. Obilježja su da je srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca niža od 3°C, a najtoplijeg mjeseca nije viša od 10°C.

Snježne klime dijele se na dva tipa: najoštriju klimu na Zemlji, klimu vječnog mraza u kojoj se temperatura ne diže iznad ništice te klimu tundre (ET) koja je nešto blaža, ima kratkotrajno ljeto te u kojoj postoji ljudska naseljenost, premda rijetka.

Prašumski tip (Af) klime pripada tropskim kišnim klimama. Radi se o tipu klime gdje srednje mjesečne temperature zraka su uvijek iznad 18°C, a količina padalina visoka je tijekom cijele godine.

Suhe klime su B razred klima kojemu je glavno obilježje nedostatak padalina. Razlikujemo dva tipa suhih klima, a to su: pustinjska klima i stepska klima. Suhe klime uglavnom se pružaju u područjima oko obratnica te u unutrašnjosti Azije.

Snježne klime (E) prostiru se oko polova te u najvišim dijelovima svijeta. Obilježja su niske temperature zraka i izrazito mala količina padalina (gotovo da nema isparavanja).

Wladimir Köppen njemačko-ruski bio je klimatolog, geograf, botaničar i meteorolog. Najpoznatiji je po svojoj klasifikaciji klima koja se danas najčešće koristi.

Područja klime vječnog mraza bilježe sve srednje mjesečne temperature ispod 0°C što je ujedno i gornja temperaturna granica te klime. S obzirom da temperatura nije pozitivna niti u jednom mjesecu, možemo zaključiti kako se radi o najoštrijoj i negostoljubivijoj klimi na Zemlji.

Temperaturna amplituda zraka označava razliku između najviše srednje mjesečne temperature zraka i naniže srednje mjesečne temperature zraka.

Područja umjereno tople vlažne klime karakterizira pravilna izmjena godišnjih doba, gusta naseljenost, relativno ustaljena količina padalina kroz godinu, topla ljeta i svježe zime. Prostori tog klimatskog razreda najpogodniji su za ljudsko naseljavanje.

Pravilna izmjena godišnjih doba, gusta naseljenost te relativno ustaljena količina padalina kroz godinu karakteristike su umjereno toplih kišnih klima, odnosno C razreda. Prostori s C klimama najpogodniji su za ljudsko naseljavanje.

Savanska klima tip (Aw) je tropskih kišnih klima koji se prostire u žarkom pojasu, ali u dijelovima udaljenima od ekvatora prema sjeveru i jugu. Obilježja ovoga tipa klime su visoke temperature tijekom cijele godine, ali postoji veća razlika u temperaturnoj amplitudi od prašumskog tipa. Također, postoji kišno i sušno razdoblje što nije obilježje prašumske klime.

Sinijske klime (Cw) većinu padalina primaju u toplom dijelu godine, a minimum je u hladnom dijelu godine. Najtopliji mjesec ima u prosjeku srednju mjesečnu temperaturu zraka višu od 22°C.

Najhladniji prostori na Zemlji prostori su snježnih klima i nalaze se većinom u sjevernom i južnom hladnom pojasu. Snježne klime dijele se na dva tipa: najoštriju klimu na Zemlji, klimu vječnog mraza u kojoj se temperatura ne diže iznad ništice te klimu tundre (ET) koja je nešto blaža i u kojoj postoji ljudska naseljenost, premda rijetka.

Tropske kišne klime su klime u kojima se srednja temperatura niti u jednom mjesecu ne spušta ispod 18°C, a nalazimo ih u područjima žarkog pojasa. Prašumska (pod oznakom Af) i savanska klima (pod oznakom Aw) dva su tipa tropskih kišnih klima (A razred).

Pustinjska klima (BW) prostire se na području velikih pustinja kao što je Sahara. Glavno obilježje nedostatak padalina gdje je godišnje manje od 125mm padalina, a srednje mjesečne temperature zraka mogu se podijeliti u vrući i topli dio godine.

Stepska klima (BS) tip je suhih klima koji se uglavnom prostire oko pojasa pustinja. Od pustinjske klime se razlikuje po većoj količini padalina te nešto nižim srednjim mjesečnim temperaturama zraka.

Snježno-šumske klime označavaju se slovnom oznakom ,,D'', odnosno spadaju u D razred. Pritom razlikujemo, kao što je navedeno u pitanju, vlažnu snježno-šumsku klimu, koju označavamo slovnom oznakom Df te suhu snježno-šumsku klimu (Dw) koja ima malu količinu padalina zimi zbog vrlo niskih temperatura.

Dva glavna tipa umjerenih toplih kišnih klima su sredozemna i umjereno topla vlažna klima. Pravilna izmjena godišnjih doba, gusta naseljenost te relativno ustaljena količina padalina kroz godinu karakteristike su tog klimatskog razreda. Prostori s C klimama najpogodniji su za ljudsko naseljavanje.

Razlikujemo dva tipa snježno-šumskih klima, a to su:\r

\r
• vlažna snježno-šumska klima (Df) - veća količina padalina, a padaline su uglavnom kiša i snijeg
\r
• suha snježno-šumska klima (Dw) - niže temperature i manje padalina u odnosu na Df podtip..
\r

Suhe klime dijele se na dva tipa: stepsku klimu (BS) s nešto više padalina koja se pojavljuje i izvan pustinjskih područja te pogoduje razvoju niske travnjačke vegetacije (stepe) te pustinjsku klimu (BW) s vrlo malo padalina i gotovo nepostojećim biljnim pokrovom.

Danas na Zemlji razlikujemo pet klimatskih razreda, a to su: tropske kišne klime (A), suhe klime (B), umjereno tople vlažne klime (C), snježno-šumske klime (D) i snježne klime (E).

Sredozemnu klimu karakteriziraju topla, suha i duga ljeta te blage i kišovite zime. Sredozemna klima te umjereno topla vlažna klima dva su klimatska tipa umjerenih toplih kišnih klima, odnosno C klimatskog razreda.

Pustinje, mala količina padalina, smještaj uz obratnice i velike temperaturne razlike karakteristike su suhih klima. Suhe klime dijele se na dva tipa: stepsku klimu (BS) s nešto više padalina koja se pojavljuje i izvan pustinjskih područja te pustinjsku klimu (BW) s vrlo malo padalina.

Sredozemne klime (Cs) imaju topla ili vruća ljeta s malo padalina dok su zime blage s većom količinom padalina.

Vadiji su sušna riječna korita koja se vodom ispune za vrijeme većih padalina.

Razlikujemo dva tipa snježnih klima, a to su:\r

\r
• klima tundre (ET) - niske temperature i mala količina padalina tijekom godine
\r
• klima vječnog mraza (EF) - glavna padalina snijeg, gotovo nema isparavanja, izrazito niske temperature (sprječavaju naseljenost)
\r

Mala količina padalina, nepravilna izmjena godišnjih doba, polarni dan i noć i izrazita hladnoća karakteristike su snježnih klima. Još valja izdvojiti i kako se radi o klimatskom razredu na čijim je prostorima ljudska naseljenost iznimno rijetka ili nepostojeća jer se radi o najoštrijim i nepovoljnijim klimama za život ljudi.

Većina svjetskog stanovništva živi u područjima s umjereno toplim vlažnim klimama, odnosno klimama C razreda. Stoga, ovaj klimatski razred često nazivamo najpogodnijim za život.

Elementi koji se koriste za izdvajanje klima na Zemlji su srednja mjesečna temperatura zraka i srednja mjesečna količina padalina.

Prašumska (pod oznakom Af) i savanska klima (pod oznakom Aw) dva su tipa tropskih kišnih klima (A razred). Tropske kišne klime su klime u kojima se srednja temperatura niti u jednom mjesecu ne spušta ispod 18°C, a nalazimo ih u područjima žarkog pojasa.

Kratka ljeta i duge, hladne zime te smještaj na sjeveru Europe, Sjeverne Amerike i Azije karakteristike su D klimatskog razreda, odnosno snježno-šumskih klima. Zanimljivo je kako ovaj klimatski razred, s obzirom da mu je kontinentalnost bitno obilježje, ne možemo pronaći na južnoj polutci koja je prekrivena oceanima u većem dijelu umjerenog klimatskog pojasa.

Snježno-šumske klime ne možemo pronaći na južnoj polutci jer se većinom nalaze na područjima velikih kopnenih prostranstava u umjerenim širinama, što nedostaje na južnoj polutci koja je u umjerenom klimatskom pojasu u velikoj mjeri prekrivena oceanom.