Učitavam...
Starost i građa Zemlje
Cunami
Prikaži odgovor
Cunami je plimni val velike razorne snage koji nastaje zbog potresa s epicentrom u moru. Javljaju se često na području Pacifičkog vatrenog prstena.
Vrati na pitanje
Magnetizam
Prikaži odgovor
Zemljina unutarnja jezgra je čvrsta dok je vanjska tekuća koju u najvećem dijelu tvori rastaljeno željezo. Gibanjem rastanjenog željeza u suprotnom smjeru od gibanja čvrstog dijela jezgre nastaje magnetizam.
Vrati na pitanje
Koji je primjer metamorfne stijene?
Prikaži odgovor
Stijene prema nastanku svrstavamo u tri velike skupine:
vulkanske, eruptivne ili magmatske stijene - nastale hlađenjem magme ili lave (pr. bazalt)
taložne ili sedimentne - nastaju taloženjem materijala (pr. vapnenac)
preobražene ili metamorfne - nastaju preobrazbom vulkanskih i taložnih stijena (pr. mramor)
Vrati na pitanje
Od čega je građena Zemljina jezgra?
Prikaži odgovor
Zemljina jezgra nalazi se u središtu Zemlje i obavijena je plaštem. Nalazi se na dubini od oko 2900-6400km. Građena je od nikala i željeza, a temperature u jezgri su gotovo kao i na Suncu, oko 5000°C.
Vrati na pitanje
Na kojem se od navedenih građevnih slojeva Zemlje odvija život na Zemlji?
Prikaži odgovor
Premda čini najtanji građevni sloj planeta, život na Zemlji odvija se na Zemljinoj kori, vanjskom omotaču planeta. Zemljina se kora dijeli na deblju kontinentsku i tanju oceansku koru.
Vrati na pitanje
Slojevi u građi Zemlje
Prikaži odgovor
U građi Zemlje razlikujemo tri osnovna sloja, a to su: jezgra, plašt i kora.
Vrati na pitanje
Kako nazivamo područje na rubovima Tihog oceana poznato po najsnažnijoj vulkanskoj i seizmičkoj aktivnosti na Zemlji?
Prikaži odgovor
Područje na rubovima Tihog oceana poznato po najsnažnijoj vulkanskoj i seizmičkoj aktivnosti na Zemlji nazivamo Pacifičkim vatrenim prstenom. Na tom se prostoru Zemlje odvija oko 90% sve seizmičke aktivnosti planeta.
Vrati na pitanje
Nastanak Zemlje
Prikaži odgovor
Zemlja je svemirsko tijelo koje se počelo stvarati prije 4,6 milijardi godina kada se kao užarena kugla koju su pogađali meteoriti počela hladiti. Hlađenjem je došlo do stvaranja Zemljine kore, a para koju su izbacivali vulkani stvorili su praatmosferu.
Vrati na pitanje
Zašto unutarnja jezgra nije tekuća?
Prikaži odgovor
Zbog tlaka unutarnja jezgra je kruta, a vanjska tekuća i u njoj se javlja magnetno polje.
Vrati na pitanje
Kako nazivamo razorni vodeni val nastao uslijed podmorskog potresa?
Prikaži odgovor
Razorni vodeni val koji nastaje nakon potresa u podmorju nazivamo tsunami ili cunami. Potresni valovi uzrokuju stvaranje vodenog vala koji dolaskom do obala, ovisno o svojoj veličini, može uzrokovati veliku materijalnu štetu i ljudske gubitke.
Vrati na pitanje
Kako dijelimo Zemljinu koru prema građi?
Prikaži odgovor
Zemljina kora površinski je i najtanji sloj Zemlje koju prema građi dijelimo na tanju oceansku i deblju kontinentsku koru. Zemljina kora zajedno s gornjim dijelom plašta čini stjenoviti sloj pod nazivom litosfera.
Vrati na pitanje
Koji tip stijena nastaje hlađenjem magme?
Prikaži odgovor
Stijene prema nastanku svrstavamo u tri velike skupine:
Vrati na pitanje
Kako nazivamo stjenoviti sloj kojega čine Zemljina kora i gornji dio plašta?
Prikaži odgovor
Litosferom nazivamo stjenoviti sloj sačinjen od Zemljine kore i gornjeg dijela plašta. Tri vrste stijena prema postanku sačinjavaju litosferu: vulkanske stijene, koje također zovemo i eruptivnima ili magmatskima, zatim taložne, odnosno sedimente stijene, te preobražene ili metamorfne stijene.
Vrati na pitanje
Vrste stijena prema nastanku
Prikaži odgovor
Stijene prema nastanku svrstavamo u tri velike skupine:\r
- \r
- vulkanske, eruptivne ili magmatske stijene - nastale hlađenjem magme ili lave (pr. bazalt) \r
- taložne ili sedimentne - nastaju taloženjem materijala (pr. vapnenac) \r
- preobražene ili metamorfne - nastaju preobrazbom vulkanskih i taložnih stijena (pr. mramor) \r
Vrati na pitanje
Zemljin plašt
Prikaži odgovor
Zemljin plašt nalazi se na dubini od 70-2900km te čini najveći dio u građi Zemlje. Plašt nije u svim svojim dijelovima jednakih svojstava jer porastom dubine temperatura i tlak se povećavaju i time utječu na svojstva plašta. Vruće stijene se izdižu, a hladnije spuštanju dublje u plašt.
Vrati na pitanje
Koji od ovih gradova nije bio pogođen potresima 2020. godine u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
2020. godine dogodila su se dva razorna i velik broj manjih potresa u Hrvatskoj kojima je uzrokovana velika materijalna šteta i ljudski gubitci. Potres u ožujku 2020. godine pogodio je Zagreb, dok je niz potresa u prosincu iste godine pogodilo područje Petrinje i Siska.
Vrati na pitanje
Koje su tri osnovne vrste stijena?
Prikaži odgovor
Stijene prema nastanku svrstavamo u tri velike skupine:
vulkanske, eruptivne ili magmatske stijene - nastale hlađenjem magme ili lave (pr. bazalt)
taložne ili sedimentne - nastaju taloženjem materijala (pr. vapnenac)
preobražene ili metamorfne - nastaju preobrazbom vulkanskih i taložnih stijena (pr. mramor)
Vrati na pitanje
Najsmrtonosnije erupcije vulkana na svijetu
Prikaži odgovor
Mount Tambora i Krakatoa dva su indonezijska vulkana u čijim je erupcijama zajedno stradalo preko 100 000 ljudi.
Vrati na pitanje
Vrste Zemljine kore
Prikaži odgovor
Razlikujemo dva osnovna tipa Zemljine kore, a to su:tanja oceanska kora i deblja kontinentska kora.
Vrati na pitanje
Pacifički vatreni prsten
Prikaži odgovor
Pacifički vatreni prsten područje je najsnažnijeg vulkanskog i seizmičkog djelovanja na Zemlji. Nalazi se na rubovima Tihog oceana.
Vrati na pitanje
Litosfera
Prikaži odgovor
Litosfera je Zemljin kameni omotač kojega čine zemljina kora i gornji dio plašta.
Vrati na pitanje
Koji sloj planeta Zemlje ima najveći volumen i masu?
Prikaži odgovor
Plašt, koji se nalazi između Zemljine kore i vanjske jezgre, volumenom i masom čini najveći dio planeta Zemlje. Seže u dubinu od 3000 kilometara, sve do granice s vanjskom jezgrom, a njegov gornji dio zajedno sa Zemljinom korom čini stjenoviti sloj koji nazivamo litosfera.
Vrati na pitanje
Koji se od slojeva koji sačinjavaju planet Zemlju nalazi u samom središtu planeta?
Prikaži odgovor
Promatrajući slojeve koji sačinjavaju planet Zemlju, od površine prema unutrašnjosti, prvi sloj je Zemljina kora koja je svojevrsni vanjski omotač Zemlje na kojoj se odvija život. Drugi sloj je plašt, a u središtu se nalazi jezgra, koju dijelimo na vanjsku jezgru koja obavija središnji sloj, unutarnju jezgru.
Vrati na pitanje
Kada je Zemlja nastala, odnosno oblikovala se kao planet?
Prikaži odgovor
Zemlja je nastala, odnosno oblikovala se kao planet prije oko 4,6 milijarde godina. Starost Zemlje utvrđena je koristeći različite metode proučavanja stijena i fosila čime možemo istraživati procese koji su oblikovali Zemlju od njenog nastanka do danas.
Vrati na pitanje
Zemljina jezgra
Prikaži odgovor
Zemljina jezgra nalazi se u središtu Zemlje i obavijena je plaštem. Nalazi se na dubini od oko 2900-6400km. Građena je od nikala i željeza, a temperature u jezgri su gotovo kao i na Suncu, oko 5000°C. Zbog tlaka unutarnja jezgra je kruta, a vanjska tekuća i u njoj se javlja magnetno polje.
Vrati na pitanje