Najviši vrh Južne Amerike naziva se Aconcagua i nalazi se na prostoru planinskog lanca Andi južno od visoravni Altiplano, a visok je 6.962 metra. Radi se o najvišem vrhu ne samo američkog kopna, već i najvišem planinskom vrhu izvan Azije.

Apalačko gorje je staro, rudama iznimno bogato gorje koje se pruža usporedno s atlantskom obalom na istoku Sjeverne Amerike. Osim rudama, bogato je i šumama te vodnim bogatstvom, naročito na svojim istočnim padinama.

Američko kopno dijelimo na četiri velike reljefne cjeline. Na sjeveru pronalazimo prvu cjelinu, prastari Kanadski štit. Stara gromadna gorja poput Gvajanskog ili Apalačkog gorja te mlade nabrane planine poput Kordiljera čine druge dvije cjeline, a posljednja cjelina su nizinska područja uz velike riječne tokove.

Veliko ravničarsko područje Sjeverne Amerike kojim protječe rijeka Mississippi s pritocima naziva se Velika središnja nizina i nalazi se između Kordiljera (odnosno Stjenjaka), Kanadskog štita i Apalačkog gorja, a ulijeva se u Meksički zaljev, odnosno u Atlantik.

Posljednje ledeno doba oblikovalo je dobrim dijelom reljef Sjeverne Amerike. Otapanjem leda nastali su brojni otoci i poluotoci, kanali, zaljevi,... Ledeni pokrov u posljednjem ledenom dobu pružao se na jug sve do rijeka Ohio i Missouri.

Popocatepetl je vulkan u Srednjoj Americi gdje su u odnosu čak četiri litosferne ploče. Naziv vuče iz aztečkog jezika, a u doslovnom prijevodu znači brijeg koji se puši.

Najviši vrh Sjeverne Amerike naziva se Denali i nalazi se na prostoru Aljaske na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, a visok je 6.190 metara. Također je poznat i po svom prijašnjem nazivu, odnosno onom kojega je nosio do 2015. godine: Mount McKinley.

Na američkom kopnu, reljefno promatrajući, najstarijeg je postanka Kanadski štit, a slijede ga Gvajansko gorje i Brazilsko visočje. Stjenjak, odnosno Kordiljere kao širi pojam ubrajamo u mlade nabrane planine, jedne od geološki mlađih reljefnih cjelina.

Velika središnja nizina, najveća je nizina u Sjevernoj Americi, nalazi se između Apalačkog gorja na istoku i Stjenjaka na zapadu SAD-a. To je plodno i prostrano područje koje je važno za poljoprivredu, osobito za uzgoj kukuruza i pšenice.

Najviši vodopad na svijetu, Salto Angel ili Angelov vodopad, nalazi se u jugoistočnom dijelu Gvajanskog gorja u Venezueli. Njegova visina iznosi čak 978 metara, a otkrio ga je američki pilot James Angel po kojemu vodopad i nosi ime.

Rasjed San Andreas nastao je na konzervativnoj granici litosfernih ploča gdje dolazi do smicanja istih. Ondje se smiču Tihooceanska i Sjevernoamerička litosferna ploča.

Kanadski štit prastari je dio Sjeverne Amerike te je izrazito bogat rudama. Prostire se od rijeke St. Lawrence i Velikih jezera, oko arktičkih otoka, Hudsonova zaljeva i na Grenlandu.

Najveća visoravan Južne Amerike naziva se Altiplano i nalazi se na prostoru Andi na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 3.700 metara. Altiplano je jedno od najvažnijih središta naseljenosti južnoameričkih planinskih područja, a na njemu se smjestio i glavni grad Bolivije, La Paz.

Tepui su planine ravnih vrhova poznate na Gvajanskom gorju. U doslovnom prijevodu na materinjem jeziku ondašnjeg stanovništva tepui znači kuća bogova.

Stjenjak je skupni naziv za Kordiljere u Sjevernoj Americi premda se oni pružaju u nekoliko nizova koji imaju lokalne nazive. Izvorni naziv Stjenjaka, na engleskom jeziku, glasi Rocky Mountains. U Srednjoj Americi Kordiljeri nose naziv Sierra Madre, a u Južnoj Americi Ande.

Naziv za južnoamerički dio Kordiljera je Ande, odnosno u originalu, na španjolskom jeziku, Cordilleras de los Andes. S obzirom da u različitim dijelovima američkog kopna ovaj lanac nosi različite nazive, valja istaknuti kako u Srednjoj Americi Kordiljeri nose naziv Sierra Madre, a u Sjevernoj Americi Stjenjak.

Kordiljeri su najduži planinski lanac na svijetu koji se pruža zapadom američkog kopna, a taj je lanac mladih nabranih planina nastao pomicanjem i podvlačenjem litosfernih ploča na toj strani američkog kopna. U Sjevernoj Americi taj se lanac naziva Stjenjak, u Srednjoj Americi Sierra Madre, a u Južnoj Americi Ande.

Veliki potres u Čileu dogodio se 1960. godine te je iznosio čak 9.5 po Richteru. Sami potres izazvao je tsunami visok 25 metara i ujedno predstavlja najjači potres ikada zabilježen na Zemlji, a nosi naziv potres Valdivia.