Reljefna obilježja Amerike

Apalačko gorje je staro, rudama iznimno bogato gorje koje se pruža usporedno s atlantskom obalom na istoku Sjeverne Amerike. Osim rudama, bogato je i šumama te vodnim bogatstvom, naročito na svojim istočnim padinama.

Denali je najviši vrh Sjeverne Amerike, a nalazi se na poluotoku Aljasci na Stjenjaku. S druge strane, Aconcauga je najviši vrh Južne Amerike smješten u Andama.

Najvažnija zavala u Americi je Velika zavala. S druge strane, najvažnija visoravan Sjeverne Amerike je Meksička visoravan, a Južne Amerike je Altiplano.

Naziv za južnoamerički dio Kordiljera je Ande, odnosno u originalu, na španjolskom jeziku, Cordilleras de los Andes. S obzirom da u različitim dijelovima američkog kopna ovaj lanac nosi različite nazive, valja istaknuti kako u Srednjoj Americi Kordiljeri nose naziv Sierra Madre, a u Sjevernoj Americi Stjenjak.

Najviši vodopad na svijetu, Salto Angel ili Angelov vodopad, nalazi se u jugoistočnom dijelu Gvajanskog gorja u Venezueli. Njegova visina iznosi čak 978 metara, a otkrio ga je američki pilot James Angel po kojemu vodopad i nosi ime.

U Amerikama razlikujemo četiri reljefne cjeline, a to su:\r

\r
• Mlade planine
\r
• Nizine
\r
• Stara gromadna gorja
\r
• Kanadski štit
\r

Velika središnja nizina, najveća je nizina u Sjevernoj Americi, nalazi se između Apalačkog gorja na istoku i Stjenjaka na zapadu SAD-a. To je plodno i prostrano područje koje je važno za poljoprivredu, osobito za uzgoj kukuruza i pšenice.

Apalačko gorje staro je gorje na istoku SAD-a. Bogato je rudama, šumskim prostranstvima te brojnim rijekama.

Kordiljeri su nastali djelovanjem litosfernih ploča. Sama Amerika se nalazi na rubu Pacifičkog vatrenog prstena i mladog su postanka premda postoje i stariji dijelovi bogati rudama.

Rasjed San Andreas nastao je na konzervativnoj granici litosfernih ploča gdje dolazi do smicanja istih. Ondje se smiču Tihooceanska i Sjevernoamerička litosferna ploča.

Stjenjak je skupni naziv za Kordiljere u Sjevernoj Americi premda se oni pružaju u nekoliko nizova koji imaju lokalne nazive. Izvorni naziv Stjenjaka, na engleskom jeziku, glasi Rocky Mountains. U Srednjoj Americi Kordiljeri nose naziv Sierra Madre, a u Južnoj Americi Ande.

Posljednje ledeno doba oblikovalo je dobrim dijelom reljef Sjeverne Amerike. Otapanjem leda nastali su brojni otoci i poluotoci, kanali, zaljevi,... Ledeni pokrov u posljednjem ledenom dobu pružao se na jug sve do rijeka Ohio i Missouri.

Koridljeri se u Sjevernoj Americi zovu Stjenjak, u Srednjoj Americi Sierra Madre, a u Južnoj Americi Ande.

Popocatepetl je vulkan u Srednjoj Americi gdje su u odnosu čak četiri litosferne ploče. Naziv vuče iz aztečkog jezika, a u doslovnom prijevodu znači brijeg koji se puši.

Na američkom kopnu, reljefno promatrajući, najstarijeg je postanka Kanadski štit, a slijede ga Gvajansko gorje i Brazilsko visočje. Stjenjak, odnosno Kordiljere kao širi pojam ubrajamo u mlade nabrane planine, jedne od geološki mlađih reljefnih cjelina.

Najviši vrh Sjeverne Amerike naziva se Denali i nalazi se na prostoru Aljaske na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, a visok je 6.190 metara. Također je poznat i po svom prijašnjem nazivu, odnosno onom kojega je nosio do 2015. godine: Mount McKinley.

Popocatepetl je vulkan u Srednjoj Americi gdje su u odnosu čak četiri litosferne ploče. Naziv vuče iz aztečkog jezika, a u doslovnom prijevodu znači \"brijeg koji se puši\".

Kanadski štit prastari je dio Sjeverne Amerike te je izrazito bogat rudama. Prostire se od rijeke St- Lawrence i Velikih jezera, oko arktičkih otoka, Hudsonova zaljeva i na Grenlandu.

Veliki potres u Čileu dogodio se 1960. godine te je iznosio čak 9.5 po Richteru. Sami potres izazvao je tsunami visok 25 metara i ujedno predstavlja najjači potres ikada zabilježen na Zemlji, a nosi naziv potres Valdivia.

Posljednje ledeno doba oblikovalo je dobrim dijelom reljef Sjeverne Amerike. Otapanjem leda nastali su brojni otoci i poluotoci, kanali, zaljevi,... Ledeni pokrov u posljednjem ledenom dobu pružao se na jug sve do rijeka Ohio i Missouri.

Kanadski štit prastari je dio Sjeverne Amerike te je izrazito bogat rudama. Prostire se od rijeke St. Lawrence i Velikih jezera, oko arktičkih otoka, Hudsonova zaljeva i na Grenlandu.

Brazilsko i Gvajansko visočje prastari su dijelovi u Južnoj Americi. Bogati su rudama, što je utjecalo na gospodarski razvoj država u kojima se prostiru.

Veliki potres u Čileu dogodio se 1960. godine te je iznosio čak 9.5 po Richteru. Sami potres izazvao je tsunami visok 25 metara i ujedno predstavlja najjači potres ikada zabilježen na Zemlji, a nosi naziv potres Valdivia.

Rasjed San Andreas nastao je na konzervativnoj granici litosfernih ploča gdje dolazi do smicanja istih. Ondje se smiču Tihooceanska i Sjevernoamerička litosferna ploča.

Najveća visoravan Južne Amerike naziva se Altiplano i nalazi se na prostoru Andi na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 3.700 metara. Altiplano je jedno od najvažnijih središta naseljenosti južnoameričkih planinskih područja, a na njemu se smjestio i glavni grad Bolivije, La Paz.

Najviši vrh Južne Amerike naziva se Aconcagua i nalazi se na prostoru planinskog lanca Andi južno od visoravni Altiplano, a visok je 6.962 metra. Radi se o najvišem vrhu ne samo američkog kopna, već i najvišem planinskom vrhu izvan Azije.

Tepui su planine ravnih vrhova poznate na Gvajanskom gorju. U doslovnom prijevodu na materinjem jeziku ondašnjeg stanovništva tepui znači kuća bogova.

Kordiljeri su najduži planinski lanac na svijetu koji se pruža zapadom američkog kopna, a taj je lanac mladih nabranih planina nastao pomicanjem i podvlačenjem litosfernih ploča na toj strani američkog kopna. U Sjevernoj Americi taj se lanac naziva Stjenjak, u Srednjoj Americi Sierra Madre, a u Južnoj Americi Ande.

Vodopad Angel najviši je vodopad u svijetu. Nalazi se u Venezueli u dijelu Gvajanskog gorja, a ime je dobio prema američkom pilotu koji ga je otkrio Jamesu Angelu.

Tepui su planine ravnih vrhova poznate na Gvajanskom gorju. U doslovnom prijevodu na materinjem jeziku ondašnjeg stanovništva tepui znači \"kuća bogova\".

Veliko ravničarsko područje Sjeverne Amerike kojim protječe rijeka Mississippi s pritocima naziva se Velika središnja nizina i nalazi se između Kordiljera (odnosno Stjenjaka), Kanadskog štita i Apalačkog gorja, a ulijeva se u Meksički zaljev, odnosno u Atlantik.

Velike riječne nizine u Amerikama su:\r

\r
• Velika središnja nizina uz rijeku Mississippi
\r
• nizina uz rijeku Prinoco
\r
• nizina uz rijeku Amazonu
\r
• Gran Chaco
\r
• nizine uz rijeke Paranu i Paraguay
\r