Pod američkim predsjednikom Rooseveltom pokrenute su temeljite promjene u gospodarstvu programom iz 1933. nazvanim New Deal. Država je počela aktivnije nadzirati gospodarske aspekte poput rada banaka i tvrtki te određivala minimalne cijene proizvoda i jamčila minimalne plaće. Za smanjenje nezaposlenosti organizirani su javni radovi.

Pod američkim predsjednikom Rooseveltom pokrenute su temeljite promjene u gospodarstvu programom iz 1933. nazvanim New Deal. Država je počela aktivnije nadzirati gospodarske aspekte poput rada banaka i tvrtki te određivala minimalne cijene proizvoda i jamčila minimalne plaće. Za smanjenje nezaposlenosti organizirani su javni radovi.

Većina stanovništva Hrvatske u to doba se bavila poljoprivredom pa kad su pale cijene poljoprivrednih proizvoda naknadno su osiromašeni već siromašni slojevi društva. Kriza se također prelijevala u Hrvatsku preko kapitala iz drugih država, najviše iz Austrije.

Pod američkim predsjednikom Rooseveltom pokrenute su temeljite promjene u gospodarstvu programom iz 1933. nazvanim New Deal. Država je počela aktivnije nadzirati gospodarske aspekte poput rada banaka i tvrtki te određivala minimalne cijene proizvoda i jamčila minimalne plaće. Za smanjenje nezaposlenosti organizirani su javni radovi.

Na početku Drugoga svjetskog rata porasla je potražanja za vojnim potrepštinama. To je povećalo industrijsku proizvodnju i opet potaklo američko gospodarstvo.

Najgora gospodarska kriza u povijesti SAD-a uzrokovana je slomom burze u Wall Streetu 24. listopada 1929. godine.

Osiromašeni građani su gubili vjeru u demokratske institucije i davali potporu nedemokratskim strankama. Tako je tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća u mnogim europskim državama ukinuta demokracija i uvedena diktatura. Najpoznatiji primjer je nacistička Njemačka.

Na dan 24. listopada cijene dionica na njujorškoj burzi naglo su pale. To je značilo propast mnogih tvrtki i banaka kao i velike gubitke radnih mjesta. Kasnije je taj dan nazvan \"crnim četvrtkom\".

Američka gospodarska kriza je izazvala lančanu reakciju i pogoršala gospodarstva Europe, Latinske Amerike i Australije. Države su bile osiromašene pa nisu mogle izvoziti proizvode jer ih nitko nije kupovao. Kriza se osjetila i u Hrvatskoj.

Tvornice su previše proizvodile što nazivamo hiperprodukcijom. Iako je potrošnja 20-ih godina prošlog stoljeća ubrzano rasla, stvarni je napredak gospodarstva bio puno manji. Kupovna moć je bila puno manja nego što su proizvođači očekivali. Banke su kreditirale mnoge tvrtke i kad su tvrtke počele propadati, za sobom su vukle ostale. Možemo reći da je američko gospodarstvo tog razdoblja napredovalo iznad stvarnih mogućnosti.

Franklin Delano Roosevelt je bio 32. predsjednik SAD-a. Pokrenuo je temeljite promjene nakon Velike gospodarske krize.

Najgora gospodarska kriza u povijesti SAD-a uzrokovana je slomom burze u Wall Streetu 24. listopada 1929. godine.