Slom komunizma u Jugoslaviji i stvaranje samostalne Republike Hrvatske

Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj su se održali u travnju i svibnju 1990. godine. Pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica.

Ustavom iz 1974. godine povećala se samostalnost jugoslavenskih republika. Političkih progona je bilo manje i pojavile su se prve naznake slobode tiska i govora.

Članovi Srpske akademije nauka i umetnosti su u dokumentu iz 1986. tražili da se poboljša položaj Srbije i Srba u Jugoslaviji.

Novi hrvatski ustav je prihvaćen 22. prosinca 1990. godine i zato se naziva Božićnim ustavom.

Političke nestabilnosti počele su u autonomnoj pokrajini Kosovu gdje je većinsko stanovništvo bilo albanske nacionalnosti. Dio Albanaca je tražilo da Kosovo dobije status republike, koji bi im omogućio veći stupanj samostalnosti unutar Jugoslavije. U Srbiji se nisu slagali s time.

Na referendumu 1991. godine 93% stanovništva se izjasnilo za istupanje iz Jugoslavije. Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Josip Broz Tito je umro 1980. godine. Naslijedilo ga je osmočlano Predsjedništvo. Svaki član je predstavljao jednu jugoslavensku republiku ili autonomnu pokrajinu.

Godine 1990. kip bana Jelačića je vraćen na središnji zagrebački trg.

Slobodan Milošević je organizirao prosvjede za poboljšanje položaja Srbije i Srba i tako vršio pritisak na lokalna komunistička vodstva. Ukinuo je autonomiju Kosova i Vojvodine, a u Crnoj Gori postavio sebi odane ljude na vlast.

Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj su se održali u travnju i svibnju 1990. godine. Pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica na čelu s Franjom Tuđmanom.

Čelnik hrvatskih komunista je bio Ivica Račan. Godine 1989. Račan je građanima čestitao Božić, što je bilo neobično za Jugoslaviju u to doba.

U Srbiji se smatralo da autonomiju Kosova i Vojvodine treba ukinuti. U isto vrijeme dio Albanaca s Kosoba je tražio da Kosovo dobije status republike.

Na dan 30. svibnja 1990. godine zasijedao je novi, višestranački Sabor koji je Franju Tuđmana proglasio predsjednikom, Stjepan Mesić je izabran za predsjednika vlade.

Savez komunista Jugoslavije se raspao u siječnju 1990. godine i njegov raspad je najavio raspad Jugoslavije.

Odluku o konačnom raskidu državno-pravne odnose s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ-a Sabor je donio 8. listopada 1991. godine.

Slobodan Milošević je došao na čelo srpskih komunista 1986. godine. Otvoreno je isticao srpski nacionalizam i da se smanji samostalnost jugoslavenskih republika.

Dok su se Slovenija i Hrvatska zalagale za konfederalnu Jugoslaviju, Srbija i Crna Gora su predlagale centraliziranu Jugoslaviju s dominantnom Srbijom.

Budući da su republike u Jugoslaviji imale drukčija viđenja o uređenju države, početkom 1991. godine predsjednici republika sudjelovali su u seriji pregovora poznatih pod nazivom \"pregovori šestorice\". Razlike u stajalištima su bile prevelike i nije postignut nikakav dogovor.