Prvi sukobi. Domovinski rat 1991. godine

Teritorijalna obrana je bila sastavni dio vojnih snaga u Jugoslaviji. Bila je u ovlasti republika koje su raspolagale ljudstvom i oružjem. U svibnju 1990. godine JNA je u Hrvatskoj, a dijelom i Sloveniji, oduzela oružje njihovih teritoraijnih obrana.

Neposredno nakon kratkotrajnog rata u Sloveniji u ljeto 1991. godine, slijedio je rat u Hrvatskoj - Domovinski rat. Trajao je skoro četiri pune godine.

Budući da početkom 1991. godine Hrvatska nije imala svoju vojsku, u Zagrebu je u svibnju 1991. godine osnovan Zbor narodne garde - ZNG koji je poslije prerastau u Hrvatsku vojsku (HV).

Hrvatskim braniteljima je manjkalo oružja i druge opreme. UN je dodatno otežao obranu proglašenjem embarga na uvoz oružja u Jugoslaviju.

Srbi su činili 14% stanovništva Hrvatske i bili su najbrojnija nacionalna manjina.

Pobuna Srba iz 1990- godine na hrvatskom području je prozvana \"balvan-revolucijom\" zbog barikada od balvana i stijena koje su postavljali na hrvatskim cestama.

Jugoslavenska vojska se nazivala Jugoslavenska narodna armija - JNA.

Dana 7. listopada 1991. bombardiran je Zagreb. Zrakoplovi JNA su pogodili Banske dvore, sjedište Vlade Repulike Hrvatske. Poginula je jedna osoba.

Zauzeti i odcijepiti od Hrvatske područja u kojima u većem broju žive Srbi bila je politika Srba. U tome je naišao na potporu od JNA.

Jugoslavenska vojska se nazivala Jugoslavenska narodna armija - JNA.

JNA je trebala činiti tampon zonu između pobunjenika, no zapravo je podržavala i naoružavala Srbe. Srbi cu činili veći dio zapovjednog kadra JNA i ona je sve više podržavala radikalnu politiku Slobodana Miloševića.

Srpski pobunjenici su krajem 1991. godine proglasili odcijepljenje od Republike Hrvatske i osnovali Republiku Srpsku Krajinu s glavnim gradom Kninom.

Na dan 27. lipnja 1991. godine počeo je rat u Sloveniji između JNA i slovenske teritorijalne obrane. Sukob je prekinut nakon desetak dana borbe i dogovoreno je povlačenje JNA iz Slovenije.

Prva žrtva oružanih sukoba u Hrvatskoj, policajac Josip Jović, je poginuo u sukobu kod PLitvičkih jezera na Uskrs 1991, godine.

Zapovjednih hrvatske obrane Vukovara bio je Mile Dedaković Jastreb. Obrana Vukovara je bila jako teška. Hrvatsku vojsku je činilo oko dvije tisuće ranitelja naspram trideset tisuća bolje oružanih napadača. Grad se našao u obruču i tijekom opsade ubijeno je nekoliko tisuća branitelja i civila.

Nakon višemjesečnog otpora, Vukovar je pao u ruke neprijatelja 18. studenoga 1991. godine. Grad se našao u obruču i tijekom opsade ubijeno je nekoliko tisuća branitelja i civila. Taj datum se obilježava kad državni blagdan.

JNA je pomagala pobunu u Hrvatskoj. U početku je dijelila oružje pobunjenim Srbima, a kasnije i sama napadala. U JNA su prevladavali časnici srpske nacionalnosti i ubrzano se iz jugoslavenske pretvarala u srpsku vojsku.

Nakon pada Vukovara, pripadnici JNA i srpskih paravojnih snaga su zarobljene branitelej i civile, njih oko 260, ubili i pokopali u masovnoj grobnici na Ovčari. Većina ubijenih bili su ranjenici i drugi zarobljenici odvedeni iz vukovarske bolnice.

Prvi oružani sukob u Hrvatskoj u proljeće 1991. godine se dogodio u Pakracu. Hrvatska policija se sukobila s odmetnutim policajcima srpske nacionalnosti.

Buduči da poćetkom 1991. godine Hrvatska nije imala svoju vojsku, u prvim sukobima sudjelovale su uglavnom policijske snage.

U veljači 1991. godine većinom srpsko stanovništvo s područja Knina proglasilo je odvajanje od Republike Hrvatske i osnovalo Srpsku autonomnu oblast Krajinu - SAO Krajina.

Sukob u Hrvatskoj je bio posebno težak na dvjema krajnjim hrvatskim točkama, u Vukovaru i Dubrovniku.

Srpski nacionalisti su željeli ujediniti sve Srbe u jednoj državi, u tzv. veliku Srbiju. Njene zapadne granice bi se protezale od Virovitice, preko Karlovca do Karlobaga.

Na poticaj Europske Zajednice su, nakon rata u Sloveniji, Hrvatska i Slovenija pristale odgoditi svoje odluke o osamostaljenju na tri mjeseca. Bilo je predviđeno da se u tom razdoblju nađe mirno riješenje krize.

Slike razorenog Vukovara su obišle svijet i ubrzale međunarodno priznanje Republik Hrvatske.

U veljači 1991. godine većinom srpsko stanovništvo s područja Knina proglasilo je odvajanje od Republike Hrvatske i osnovalo Srpsku autonomnu oblast Krajinu - SAO Krajina.

Srpski pobunjenici su krajem 1991. godine proglasili odcijepljenje od Republike Hrvatske i osnovali Republiku Srpsku Krajinu s glavnim gradom Kninom.