Potrošačko društvo i borba za radnička prava

Kapital se temelji na privatnom vlasništvu nad tvrtkama i slobodnoj prodaji robe i usluga. To nazivamo privatnim vlasništvom. Privatni poduzetnici nude svoje proizvode i usloge na tržištu što zovemo tržišno gospodarstvo.

Cilj velikog općeg štrajka 1926. godine u Velikoj Britaniji bio je spriječiti vladu da smanji plaće britanskim rudarima. Štrajk je završio neuspjehom radnika.

U međuratnom SAD-u sve je više ječao tzv. srednji sloj koji je raspolagao viškom novca koji je mogao potrošiti na ne toliko nužne stvari za život. Masovno su se kupovali automobili i oni su ubrzo postali jeftiniji i pristupačniji velikom broju ljudi.

Cilj velikog općeg štrajka 1926. godine u Velikoj Britaniji bio je spriječiti vladu da smanji plaće britanskim rudarima. Štrajk je završio neuspjehom radnika.

U desetak godina nakon Prvog svjetskog rata, američka je indusrija višestruko povećala proizvodnju. Platežna moć običnog čovjeka je naglo porasla tako da je mogao priuštiti mnoge nove proizvode. To je pridonijelu nastanku potrošačkog društva i rstu tzv. srednjeg sloja.

Sindikati su radnička udruženja koja su često koristila štrajkove kao oblik sindikalne borbe radi ostvarenja nekog zahtjeva, kao skraćenje radnog vremena ili povećanja plaće,

Poslodavci rad štrajkaša pokušavaju nadomjestiti štrajkolomcima - radnicima koji nastavljaju raditi unatoč tomu što je sindikat proglasio štrajk.

Kapital je novčana zarada, višak vrijednosti ostvaren nekom gospodarskom djelatnošću. Za razvoj kapitalizma potrebni su neki uvjeti poput slobodnog tržišta i ne prevelikog uplitanja države u tržišni sistem. Demokratske države su u pravilu kapitalističke.

Vlasnik kapitala je kapitalist, a gospodarski sustav u kojem kapital ima glavnu ulogu zovemo kapitalizam.

Opći štrajk, u kojem štrajkaju svi ili barem veliki dio radnika u nekom gradu, pokrajini ili državi, je najgori oblik za poslodavce i državu. Ako se štrajk odulji novčani gubitci su veliki.