Pokreti otpora: partizanski pokret

Pregovori između izbjegličke i partizanske vlade su započeli na Visu u lipnju 1944. Nakon oslobođenja Srbije pregovori su nastavljeni u Beogradu koji je postao sjedište AVNOJ-a i NKOJ-a.

Pregovori između izbjegličke i partizanske vlade su započeli na Visu u lipnju 1944. Nakon oslobođenja Srbije pregovori su nastavljeni u Beogradu.

Otpor fašizmu - antifašizam - pojavio se prije početka Drugoa svetjskog rata, a najžešći protivnici fašizma bili su komunisti.

Drugo zasijedanje AVNOJ-a održano je 29. studenog 1943. godine u Jajcu. AVNOJ je proglašen vrhovnim zakonodavnim tijelom (parlamentom).

Glavni štab Hrvatske je organizirao vojne akcije hrvatskih partizana. Dijelovao je pod okriljem Vrhovnog štaba Jugoslavije na čelu kojeg je bio Josip Broz Tito.

Zapadni saveznici nisu htjeli surađivati s partizanima zato jer su osnivači pokreta bili komunisti i jer su se bojali širenja sovjetskog utjecaja na Jugoslaviju.

Partizanski pokret predvodio je Jospi Broz Tito. Od 1937. godine bio je na čelu Komunističke Partije Jugoslavije. Za vrijeme antifašističkog rata bio je vrhovni zapovjednik Narodnooslobodilačke vojske te predsjednik privremene vlade nove Jugoslavije.

U skladu s najavama uspostave Jugoslavije po federalnim načelima, osnivana su i nacionalna vrhovna politička tijela šest budućih članica jugoslavenske federacije. Tako je osnovan ZAVNOH - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske.

AVNOJ je osnovan krajem 1942. kao vrhovno političko tijelo partizanskog pokreta. U skladu s najavama uspostave Jugoslavije po federalnim načelima, osnivana su i nacionalna vrhovna politička tijela šest budućih članica jugoslavenske federacije.

Budući da je Tito odbio pregovarati s izbjegličkom vladom koja je podupirala četnike, novim predsjednikom izbjegličke kraljevske vlade proglašen je Ivan Šubašić. Šubašić nije surađivao s četnicima i bio je član HSS-a.

Budući da je Tito odbio pregovarati s izbjegličkom vladom koja je podupirala četnike, novim predsjednikom izbjegličke kraljevske vlade proglašen je Ivan Šubašić. Šubašić nije surađivao s četnicima i bio je član HSS-a.

AVNOJ je osnovan krajem 1942. kao vrhovno političko tijelo partizanskog pokreta. U skladu s najavama uspostave Jugoslavije po federalnim načelima, osnivana su i nacionalna vrhovna politička tijela šest budućih članica jugoslavenske federacije.

Tokom sporazuma Tito-Šubašić obnovljena Jugoslavija je dobila međunarodno priznanje. Osnovane su i vlade budućih šest jugoslavenskih republika. Predsjednik Narodne vlade Hrvatske bio je Vladimir Bakarić.

22. lipnja obilježavamo kao dan Antifašističke borbe. Sisački partizanski odred, prva ikad partizanska postrojba, je na taj dan 1941. izveo prvu diverzantsku akciju.

Oružani antifašistički pokret na okupiranom području nekadašnje Kraljevne Jugoslavije - partizanski pokret - bio je jedan od najbolje organiziranih i najuspješnijih u Europi.

Prva partizanska postrojba je osnovana u Hrvatskoj i bio je to Sisački partiznski odred. 22. lipnja 1941. izveo je prvi diverzantsku akciju i taj dan obilježavamo kao dan antifašističke borbe.

Partizani su kao svoj cilj isticali oslobođenje i obnovu Jugoslavije, ali na federativnim načelima.