Učitavam...
Gospodarski nerazvijeniji dijelovi Jugoslavije su bili:
Srbija i Crna Gora su gospodarski zaostajala za sjeverozapadom zemlje. Iako je 80% stanovništva Hrvatske između dva rata još živio na selu, u gradovima se razvijala industrija, a na obali Jadrana turizam. U suprotnome, u Srbiji i Crnoj gori prevladavala je poljoprivreda na malo, a industrija jedva započela.
Koliko je otprilike stanovnika imala prva Jugoslavija?
Nakon raspada Austro-Ugraske na novonastalom jugoslavenskom prostoru živjelo je oko 12 milijuna stanovnika.
Koji je grad bio industrijski najrazvijeniji u državi?
Zagreb je bio industrijski najrazvijeniji grad u državi. Bio je najveće trgovačko i financijsko središte. Broj stanovnika se u deset godina skoro udvostručio na 200 000.
Kada je dovršena pruga Zagreb-Split?
Zbog favoriziranja razvoja prometnica prema i u Srbiji, pruga od Zagreba do Splita je dovršena tek 1925. godine.
Koji hrvatski grad je postao najvažnija luka Jugoslavije u tom periodu?
Zbog gubitka Zadra i Rijeke (pod talijanskom su vlašću), Split se razvio kao glavno središte Dalmacije. Split je napredovao i prerastao u najvažniju hrvatsku luku.
Koja je državna projena u poljoprivredi izazvala mnogo nezadovoljstva?
Zakon o agrarnoj reformi je veleposjednicima oduzimao zemlju i dodjeljivao ju seljacima koji ju nisu imali. Pri dodjeli zemlje bolje su prolazili srpski seljaci. Zbog propusta i nedosljednosti u izvedbi izazvala je mnogo nezadovoljstva.
Gospodarsk politika vlasti u Beogradu je favorizirala...
U Srbiji i Crnoj gori prevladavala je poljoprivreda na malo, a industrija jedva započela. Prvi svjetski rat je još više pojačao razliku između tih zemalja i razvijenijih sjevernozapadnih. Zato su vlasti u Beogradu vodili gospodarsku i poreznu politiku koja je favorizirala slabije razvijena područja.
Nerazmjer broja seljaka i obradivih površina nazivamo:
Posjedi su se previše usitnjavali zbog nasljeđivanja, dioba, davanja miraza itd. što je dovelo do nerazmjera broja seljaka i obradivih površina. Tu pojavu nazivamo agrarna prenaseljenost.
Što je politička emigracija?
Politička emigracija je nova vrsta iseljenika koja se nakon 1918. pojavila zbog nasilja poslicije i vlasti. Zemlju su napuštali oni koji nisu imali mogućnost političkog djelovanja u Kraljevini Jugoslaviji poput ustaša i članova KPJ-a.
Investicijska politika Jugoslavije bila je...
Največi dio državnih ulaganja išao je na Srbiju koja je imala najviše ratnih razaranja. Kasnija politika je davala dodatne ustupke srpskim područjima što se na sjeverozapadu zemlje (Hrvatska i Slovenija) smatralo vrlo nepravedno.
Kako se zvala zajednička jugoslavenska valuta?
U Srbiji se koristio dinar pa je određeno da će to biti zajednička valuta u novonastaloj jugoslavenskoj državi.