Gospodarski razvoj Hrvatske u sklopu prve Jugoslavije

Zakon o agrarnoj reformi je veleposjednicima oduzimao zemlju i dodjeljivao ju seljacima koji ju nisu imali. Pri dodjeli zemlje bolje su prolazili srpski seljaci. Zbog propusta i nedosljednosti u izvedbi izazvala je mnogo nezadovoljstva.

Zbog favoriziranja razvoja prometnica prema i u Srbiji, pruga od Zagreba do Splita je dovršena tek 1925. godine.

Politička emigracija je nova vrsta iseljenika koja se nakon 1918. pojavila zbog nasilja poslicije i vlasti. Zemlju su napuštali oni koji nisu imali mogućnost političkog djelovanja u Kraljevini Jugoslaviji poput ustaša i članova KPJ-a.

Zagreb je bio industrijski najrazvijeniji grad u državi. Bio je najveće trgovačko i financijsko središte. Broj stanovnika se u deset godina skoro udvostručio na 200 000.

U Srbiji se koristio dinar pa je određeno da će to biti zajednička valuta u novonastaloj jugoslavenskoj državi.

Nakon raspada Austro-Ugraske na novonastalom jugoslavenskom prostoru živjelo je oko 12 milijuna stanovnika.

U Srbiji i Crnoj gori prevladavala je poljoprivreda na malo, a industrija jedva započela. Prvi svjetski rat je još više pojačao razliku između tih zemalja i razvijenijih sjevernozapadnih. Zato su vlasti u Beogradu vodili gospodarsku i poreznu politiku koja je favorizirala slabije razvijena područja.

Največi dio državnih ulaganja išao je na Srbiju koja je imala najviše ratnih razaranja. Kasnija politika je davala dodatne ustupke srpskim područjima što se na sjeverozapadu zemlje (Hrvatska i Slovenija) smatralo vrlo nepravedno.

Posjedi su se previše usitnjavali zbog nasljeđivanja, dioba, davanja miraza itd. što je dovelo do nerazmjera broja seljaka i obradivih površina. Tu pojavu nazivamo agrarna prenaseljenost.

Zbog gubitka Zadra i Rijeke (pod talijanskom su vlašću), Split se razvio kao glavno središte Dalmacije. Split je napredovao i prerastao u najvažniju hrvatsku luku.

Srbija i Crna Gora su gospodarski zaostajala za sjeverozapadom zemlje. Iako je 80% stanovništva Hrvatske između dva rata još živio na selu, u gradovima se razvijala industrija, a na obali Jadrana turizam. U suprotnome, u Srbiji i Crnoj gori prevladavala je poljoprivreda na malo, a industrija jedva započela.