Drugi svjetski rat: politika popuštanja i početak rata

Sporazumom o nenapadanju sa SSSR-om Hitler se osigurao od moguće intervencije SSSR-a u slučaju da mirnim putem ne dobije tražene dijelove Poljske i krene u vojni pohod na tu zemlju.

Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su vodile tzv. politiku popuštanja prema Hitleru te su preblago reagirale na njegova teritorijalna pripajanja. Tome su pogodovala dva razloga. Prvi - zapadnoeuropske zemlje su se još prisjećale strahota predhodnog rata i nisu htjele novi, te drugi - smatralo se da je Versajski ugovor bio nepošten prema Njemačkoj.

Suprotno odredbama Versajskog ugovora, Njemačka je 1938. godine pripojila Austriju nakon referenduma u kojem se 99% stanovništva izjasnilo za Anschluss - pripojenje Njemačkoj.

HItler je 1935. godine uveo opću vojnu obavezu te povećao proizvodnju vojne industrije. Sve se to protivilo odredbama mirovnog ugovora iz Versaillesa.

Na čelo britanske vlade 1940. godine došao je Winston Churchill čija je vlada odbila njemačku mirovnu ponudu. Njemački zračni napadi to ljeto označili su početak zračne Bitke za Britaniju.

U skladu s tajnom dogovorom između Hitlera i Staljina sovjetska vojska je tijekom Hitlerovog napada na Poljsku prodrla s istoka. Istočni dio Poljske pripojio je SSSR, a njen zapadni dio Njemačka.

U zapadnom dijelu Čehoslovačke živjelo je oko tri milijuna tzv. sudetskih Nijemaca. Situacija se ubrzo pretvorila u krizu na što se reagirale Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. One su smatrale da bi čehoslovački ustupci Njemačkoj mogli spriječiti rat. Zato su 1938. godine Minhenskim sporazumom odlučili da se Hitleru predaju Sudeti uz njegova jamstva da neće zahtijevati daljnje teritorijalno širenje.

Francuska je 22. lipnja 1940. godine potpisala primirje s Njemačkom. Sjeverni i zapadni dijelovi Francuske su okupirani, a od preostalog dijela stvorena je marionetska država višijevska Francuska (prema gradu Vichzju gdje joj je bilo sjedište vlade). Na čelu višijevske Francuske bio je maršal Philippe Petain.

Od 1936. do 1939. godine bijesnio je građanki rat u Španjolskoj. Sukobili su se pobjednici izbora, Narodna fronta, i fašistička Falanga koja nije priznavala rezultate. S vojnom pomoći od strane Njemačke i Italije, fašisti su preuzeli vlast sve do smrti diktatora Francisca Franca 1975. godine.

Sporazum o nenapadanju sa SSSR-om je potpisan u kolovozu 1939. godine. Sporazum je imao tajni dio u kojem su države unaprijed podijelile poljski teritorij te interesna područja na Baltiku.

Njemački munjeviti rat - blitzkrieg - protiv Poljske bio je jako učinkovit. Iznenadni i brzi prodor u neprijateljski teritorij je onemogućio uspostavu obrane. Za svega par tjedana Njemačka je porazila Poljsku.

U zapadnom dijelu Čehoslovačke živjelo je oko tri milijuna tzv. sudetskih Nijemaca. Situacija se ubrzo pretvorila u krizu na što se reagirale Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. One su smatrale da bi čehoslovački ustupci Njemačkoj mogli spriječiti rat. Zato su 1938. godine Minhenskim sporazumom odlučili da se Hitleru predaju Sudeti uz njegova jamstva da neće zahtijevati daljnje teritorijalno širenje.

Nakon što je Churchillova vlada odbila njemačku mirovnu ponudu, Hitler je naredio planiranje invazije na Veliku Britaniju pod imenom Operacija Morski lav.

Hitler je već 1939. godine prekršio obećanje Minhenskom sporazumu da neće biti daljnjih teritorijalnih širenja Njemačke. Nakon osamostaljenja Slovačke, Hitler je okupirao ostatak Češke te je Čehoslovačka prestala postojati.

Francuska je 22. lipnja 1940. godine potpisala primirje s Njemačkom. Sjeverni i zapadni dijelovi Francuske su okupirani, a od preostalog dijela stvorena je marionetska država višijevska Francuska (prema gradu Vichzju gdje joj je bilo sjedište vlade).

S vojnom pomoći od strane Njemačke i Italije, španjolski fašisti su preuzeli vlast 1939. Njihov vođa, Francisco Franco, diktatorski je vladao Španjolskom do svoje smrti 1975. godine.

Zbog odbijanja njemačkih zahtjeva (grada Danziga i tzv. poljskog koridora) Hitler je bez objave rata napao Poljsku 1. rujna 1939. godine. Dva dana poslije, zbog savezničkih obaveza, Francuska i Ujedinjeno Kraljevtsvo su objavile rat Njemačkoj. Tako se sukob pretvorio u Drugi svjetski rat.

Kad je francuska vojska bila skoro slomljena pod Hitlerovim napadom, Mussolini je 10. lipnja 1940 objavio rat Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu i tako uključio talijansku vojsku u rat.

Zbog odbijanja njemačkih zahtjeva (grada Danziga i tzv. poljskog koridora) Hitler je bez objave rata napao Poljsku 1. rujna 1939. godine. Dva dana poslije, zbog savezničkih obaveza, Francuska i Ujedinjeno Kraljevtsvo su objavile rat Njemačkoj. Tako se sukob pretvorio u Drugi svjetski rat.

Suprotno odredbama Versajskog ugovora, Njemačka je 1938. godine pripojila Austriju nakon referenduma u kojem se 99% stanovništva izjasnilo za Anschluss - pripojenje Njemačkoj.

Liga Naroda se pokazala nemoćnom u održanju stabilnog poretka u Europi. Bila je nemoćna da zaustavi talijansku okupaciju Abesinije (Etiopije) što je samo dodatno ohrabrilo Hitlera i njegovu ekspanzionističku politiku.

Zapadno bojište je nakon napada na Poljsku mjesecima mirovali. Trajao je tzv. lažni rat (njem. sitzkrieg - lažni rat). Tek u travnju 1940. godine Hitler napada i osvaja Dansku i Norvešku, a zatim zemlje Beneluxa i Francusku.