Nakon industrijske revolucije, ponajviše zbog sve veće uporabe fosilnih goriva, koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste. Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav te dovode do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna je temperatura porasla u prosjeku od 0,4 do 0,8 °C.

Svi prirodni procesi u kojima ugljik iz nežive prirode prelazi u živu prirodu i obratno čine složeni ciklus kružnog toka ugljika. Dva najvažnija procesa u kružnom toku ugljika jesu fotosinteza i stanično disanje.

Jedina ispravna tvrdnja je da je metan glavni sastojak zemnog (prirodnog) plina. Smjesa zemnog plina je eksplozivna, a gorenjem zemnog plina oslobađa se toplinska i svjetlosna energija a ne kemijska.

Prirodni ugljen se dijeli na kameni i smeđi ugljen. Najpoznatija vrsta kamenog ugljena je antracit, a smeđega lignit. Tako da je jedini prirodni ugljen lignit koji je vrsta smeđeg prirodnog ugljena. Drveni i koštani ugljen i koks vrste su umjetnog ugljena

U fotosintezi se ugljik iz ugljikova(IV) oksida u sastavu zraka premješta u glukozu (ugljikohidrat) unutar živoga bića. Proces staničnog disanja (biološka oksidacija) suprotan je fotosintezi i vraća ugljik iz glukoze natrag u ugljikov(IV) oksid. Stanično disanje obavlja se u mitohondrijima stanice i daje energiju potrebnu za rad organizma. Znači stanično disanje je proces u kojem se oslobađa energija pohranjena u spojevima koji su nastali procesom fotosinteze

Neki od ostalih stakleničkih plinova jesu vodena para, ugljikov dioksid, metan, ozon i freoni. Najveći udio u učinku staklenika otpada na vodenu paru (36 – 72 %), a zatim na ugljikov(IV) oksid (9 – 26 %)

Preradom prirodnog ugljena i drugih organskih tvari bez prisustva kisika može se pripraviti umjetni ugljen. Taj proces se zove suha destilacija. Pri suhoj destilaciji uz umjetni ugljen kao čvrsti proizvod nastaju još i plinoviti i tekući proizvodi koji se koriste kao sirovine za kemijsku industriju

Antracit, lignit i treset su vrste prirodnog ugljena dok je koks vrsta umjetnog ugljena.

Prirodni ugljen nastaje milijunima godina procesom koji se zove karbonizacija ili pougljenjivanje. Karbonizacija (pougljenjivanje) je dugotrajan geološki proces. Odvija se ispod površine zemlje, u uvjetima visokog tlaka i temperature, te u odsutnosti kisika (anaerobnim uvjetima).

Najvažniji su procesi pri preradi nafte frakcijska destilacija nafte i krekiranje.Frakcijska destilacija nafte postupak je prerade nafte pri kojem se pojedini sastojci izdvajaju na temelju različitih vrelišta. Najznačajniji proizvodi dobiveni frakcijskom destilacijom nafte jesu: tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, petrolej, kerozin, loživo ulje, motorno ulje, bitumen i parafin.

Neke su posljedice globalnog zagrijavanja Zemlje: taljenje ledenjaka, povišenje razine mora, poplave, vrućine, oluje i drugo.

Količina ugljikova(IV) oksida u atmosferi naglo se povećava nakon industrijske revolucije uglavnom zbog prekomjernog izgaranja fosilnih goriva. Izgaranjem fosilnih goriva, uz energiju, vodenu paru i ugljikov(IV) oksid, nastaju brojni plinovi koji štetno djeluju na okoliš, primjerice, oksidi ugljika, sumpora i dušika.

Atmosfera u kojoj su staklenički plinovi propušta Sunčevu energiju do površine Zemlje. Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje a staklenički plinovi ne dopuštaju da dio topline napusti atmosferu. Na taj način staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva “učinak staklenika”.
Kao rezultat, Zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića. Bez omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bila bi 30 °C stupnjeva hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića, hladna i beživotna poput površine Marsa.

Pojava zadržavanja topline naziva se učinak staklenika.Učinak staklenika prirodna je pojava koja milijunima godina održava temperaturu na Zemlji u granicama koje omogućuju život na njezinoj površini. Prosječna je temperatura Zemljine površine 14 C

Bez nafte ne bi bilo benzinskih i dizelskih goriva koji pokreću većinu vozila, ne bi bilo obuće i odjeće od umjetnih vlakana, lijekova, deterdženata i raznovrsnih plastičnih masa.

Povećanje količine ugljikova dioksida u atmosferi pojačava učinak staklenika što uzrokuje porast prosječne temperature na Zemlji

Jedina ispravna tvrdnja je da učinka (efekt)staklenika jest prirodna pojava koja milijunima godina održava temperaturu na Zemlji u granicama koje omogućuju život na njezinoj površini. Kako kisik nije staklenički plin tako on ne utječe na efekt staklenika, a izgaranje fosilnih goriva povećava učinak staklenika.

Većina potrebne energije za današnje čovječanstvo dobiva se korištenjem fosilnih goriva. U fosilna goriva ubrajamo ugljen, naftu i zemni plin. To su neobnovljivi izvori energije i zalihe su im ograničene, za razliku od obnovljivih izvora energije, primjerice, energije vjetra, energije Sunca, energije vode, energije iz biomase, geotermalne energije i dr.

Najvažniji su procesi pri preradi nafte frakcijska destilacija nafte i krekiranje. Specijalizirana industrijska postrojenja u kojima se prerađuje naftu nazivamo rafinerije.Frakcijska destilacija nafte postupak je prerade nafte pri kojem se pojedini sastojci izdvajaju na temelju različitih vrelišta,Najznačajniji proizvodi dobiveni frakcijskom destilacijom nafte jesu: tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, petrolej, kerozin, loživo ulje, motorno ulje, bitumen i parafin.

Fotosinteza je složeni biokemijski proces u kojemu dolazi do pretvorbe energije Sunčeva zračenja u energiju kemijskih veza u molekulama. U reakciji fotosinteze troši se voda i ugljikov(IV) oksid, a nastaju šećer glukoza i kisik.

Fotosinteza je složeni biokemijski proces u kojemu dolazi do pretvorbe energije Sunčeva zračenja u energiju kemijskih veza u molekulama. U reakciji fotosinteze troši se voda i ugljikov(IV) oksid, a nastaju šećer glukoza i kisik. Proces je složen a pojednostavljeno se može prikazati na sljedeći način:

6 CO2 + 6 H2O → C6H12O6 + 6 O2

Po kemijskom sastavu nafta je smjesa raznih kemijskih spojeva, od kojih su najbrojniji ugljikovodici. Po izgledu, nafta je tamna i gusta uljasta tekućina manje gustoće od vode, ima karakterističan miris,netopljiva je u vodi, hlapljiva je i zapaljiva. Najvažniji su procesi pri preradi nafte frakcijska destilacija nafte i krekiranje

Fotosinteza je složeni biokemijski proces u kojemu dolazi do pretvorbe energije Sunčeva zračenja u energiju kemijskih veza u molekulama. U reakciji fotosinteze troši se voda i ugljikov(IV) oksid, a nastaju šećer glukoza i kisik. Proces je složen a pojednostavljeno se može prikazati na sljedeći način:

6 CO2 + 6 H2O → C6H12O6 + 6 O2

Karbonizacija (pougljenjivanje) je dugotrajan geološki proces.
putem kojeg nastaje ugljen. Odvija se ispod površine zemlje, u uvjetima visokog tlaka i temperature, te u odsutnosti kisika (anaerobnim uvjetima).